Zvuči kao dio filma o Jamesu Bondu, ali ogromna zračna baza uklesana u planinama između BiH i Hrvatske tijekom hladnog rata postala je turistička atrakcija. Stvorena da bude otporna na sve, pa i na nuklearni napad, podzemna vazdušna baza u Željavi ipak je izdahnula kad i Jugoslavija, a nekoliko desetljeća kasnije njezini su čađavi hodnici poligon za (avan)turiste.
U svoje zlatno doba ta je baza u kilometrima dugim tunelima mogla primiti desetke MiG-ova 21 sovjetske proizvodnje. U svakom je trenutku imala dovoljne rezerve vode, zraka i struje, osigurane četvorima betonskim vratima teškima 100 tona.
Oko nje pet pista za slijetanje protezalo se i u Hrvatsku. “Bio je to pravi doseg”, prisjeća se bivši pilot Mirsad Fazlić, koji je osamdesetih gotovo 10 godina radio u toj vojnoj bazi. “Bila je opremljena najboljom vojnom i civilnom tehnologijom.”
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Kad je Jugoslavija iščezla u ratu početkom devedesetih, vojna je baza uništena. “Sve je spaljeno”, pripovijeda pilot. “Ostali su samo tuneli i zidovi.”
Ponovno otkriće
U narednim je godinama baza bila zaboravljena i privlačila tek pokojeg turista u potrazi za jugoslavenskom ostavštinom.
A onda je 2016. godine jedan film sve promijenio. Vojna baza u Željavi poslužila je za snimanje filma “Houston, We Have a Problem!” slovenskog redatelja Žige Virca i (ponovno) postala poznata.
Procjenjuje se da otad njezine mračne hodnike, goleme prostorije i opremu nagriženu hrđom posjeti 150.000 turista godišnje.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Lokalni dužnosnici ulažu napore da bi barem dio od više stotina hiljada turista koji hrle u obližnji Nacionalni park Plitvička jezera uz dobar marketing privukli k sebi. U Željavi se već održavaju automobilske utrke, a smatraju i da bi bila savršeno mjesto za festivale, serverske sobe ili čak Muzej hladnog rata.
Dok se to ne ostvari, turisti sa svjetiljkom u ruci lutaju vlažnim hodnicima i nastoje voditi računa o tome kamo će zakoračiti.
“Radi se o inženjerskom čudu i suludo je da stoji zaustavljeno u vremenu”, sa zanosom govori zagrebački fotograf Angelo Virag. Njegov rođak iz Pertha u Australiji divi se toj “divljoj infrastrukturi, autentičnoj, netaknutoj već 30 godina”.
Hamdija Mesić iz obližnjeg Bihaća vezan je za to golemo zdanje, “ostavljeno na milost i nemilost vremenu. Takvo nešto ne postoji nigdje drugdje”. Entuzijast za avione nada se da će to mjesto ponovno zaživjeti kao pista. Zagovara da se dvije piste na području Bosne obnove, a san mu je ondje vidjeti aerodrom za pilote amatere.
Obnoviti ili ne, pitanje je raskola među turistima.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
“Sviđa mi se baš kakvo jest jer nisu posvuda table koje vam govore kamo ići i što vidjeti”, objašnjava Maria Moreno, 33-godišnja španjolska dizajnerica interijera i dodaje da bi to mjesto “izgubilo svoj šarm kad bi postalo turistička atrakcija”.
Kantonalni sud u Bihaću je dana 01.12.2023. godine u ponovnom postupku izrekao i javno objavio prvostepenu presudu u predmetu broj 01 0 K 017575 23 K 2 kojom je optuženi Senad Salkić oglašen krivim da je kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata i oružanog sukoba, nečovječno postupao prema civilima, te svjesno prisilio tri osobe na seksualni odnos t.j. izvršio silovanje, čime je počinio krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. preuzetog KZ SFRJ i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 12 (dvanaest) godina.
Optuženi Salkić Senad se obavezuje da na ime naknade štete oštećenim plati novčani iznos koji će se precizirati u pisanoj presudi po svim osnovima potraživanja nematerijalne štete.
Optuženi se obavezuje da nadoknadi troškove krivičnog postupka, koji se odnose na troškove svjedoka, vještaka, kao i troškove branioca po službenoj dužnosti o čijoj visini troškova će se donijeti posebno rješenje kada se pribave za to potrebni podaci, te da plati paušal u iznosu od 200,00 KM sve u roku od 15 dana od primitka pravomoćne presude,saopćeno je iz Kantonalnog suda u Bihaću.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema pismenog otpravka iste.
Kantonalni sud u Bihaću je dana 25.10.2023. godine donio, a dana 30.10.2023. godine javno objavio prvostepenu presudu u predmetu broj 01 0 K 017940 22 K kojom su optuženi Muharem i Aldin Majstorović oglašeni krivim da su počinili:
Muharem Majstorović krivično djelo Ubistvo u pokušaju iz člana 166. stav 1. u vezi sa članom 28. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci;
Aldin Majstorović kao pomagač krivična djela Ubistvo u pokušaju iz člana 166. stav 1. u vezi sa članom 28. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i krivično djelo Neovlašteno nabavljanje, posjedovanje, držanje, nošenje, trgovina, popravljanje, modifikacija ili prepravljanje i posredovanje oružjem bitnim dijelovima i municijom iz člana 73. stav 1. tačka a) Zakona o oružju i municiji USK-a za koja je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Optuženima se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 05.04. do 29.04.2022. godine.
Od optuženog Aldina Majstorovića oduzima se prepravljena vojna puška M48 koja se po pravosnažnosti presude ima uništiti.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema pismenog otpravka iste,saopćeno je iz Kantonalnog suda u Bihaću.
Kantonalni sud u Bihaću je dana 28.11.2023. godine izrekao i javno objavio prvostepenu presudu u predmetu broj 01 0 K 018830 23 K kojom je optuženi Izet Keserović oslobođen od optužbe da je, kršeći pravila međunarodnog humanitarnog prava, za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH nečovječno postupao prema civilu, vršeći psihičko i fizičko zlostavljanje, te nanoseći mu velike fizičke i psihičke patnje, čime bi počinio krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. preuzetog KZ SFRJ u vezi sa članom 22 istog zakona.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema pismenog otpravka iste,saopćeno je iz Kantonalnog suda u Bihaću.