Connect with us

SVIJET

VIDEO – Azerbejdžan pokrenuo vojnu operaciju u regiji Nagorno-Karabaha: Da li je počeo novi rat?

Objavljeno

na datum

Azerbajdžan je započeo protivterorističku operaciju za “obnavljanje ustavne strukture” u Karabahu, objavilo je ministarstvo odbrane zemlje u utorak, nekoliko sati nakon što je Baku okrivio “diverzantske skupine” za minske eksplozije koje su ubile šest Azerbajdžanaca u spornoj regiji.

“Cilj je osigurati da se armenske snage povuku sa suverenog azerbajdžanskog teritorija, da se provokacije velikih razmjera suzbiju i da se ispune odredbe trilateralnog sporazuma iz 2020. godine”, saopćilo je ministarstvo, misleći na ugovor kojim je okončan Drugi karabaški rat.

Navodi se da se u sklopu mjera visokopreciznim oružjem onesposobljavaju se položaji na prvoj crti bojišnice i duboka, dugotrajna vatrena mjesta jedinica armenskih oružanih snaga, kao i borbena sredstva i vojni objekti.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Operacija označava eskalaciju napetosti s Armenijom, posebice zbog smrti četiri azerbajdžanska policajca i dva civila nakon što su mine koje su postavile ilegalne armenske oružane snage eksplodirale ranije u utorak.

Sigurnosne službe su saopćile da su dva muškarca umrla rano ujutro u okrugu Khodzhavenskiy. Dodali su da su četiri policajca ubijena na putu do mjesta događaja kada je njihovo vozilo naletjelo na “minu postavljenu na tunelu koji grade ilegalne armenske naoružane skupine”.

U toku je istraga o tim terorističkim skupinama, saopćila je služba državne sigurnosti.
Incident je povećao broj ljudi koji su izgubili živote zbog eksplozije mina, koje su postavile armenske snage nakon Drugog rata u Karabahu, na 61. Prema riječima azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, čišćenje mina koje je Armenija postavila na okupiranom azerbejdžanskom teritoriju trajat će gotovo 30 godina i koštao 25 milijardi dolara.

Sukob između Azerbajdžana i Armenije stalno se zaoštrava unatoč tekućim pregovorima o dugoročnom mirovnom sporazumu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Ranije u ponedjeljak, Baku je zatražio od Armenije da odmah povuče svoje oružane snage iz Karabaha i ukine vojnu i administrativnu strukturu takozvanog režima u regiji.

Karabah je dugogodišnji izvor napetosti između susjeda, koji su zbog njega vodili dva rata, prvi početkom 1990-ih i ponovno 2020. kada je Azerbejdžan oslobodio nekoliko gradova, sela i naselja od ilegalne armenske okupacije tokom 44 dana sukoba. Rat je završio mirovnim sporazumom uz posredovanje Rusije i Moskva je rasporedila mirovni kontingent da ga nadgleda.

Trenutno je na liniji dodira eskalacija, granatiranje položaja i gomilanje vojnog osoblja s obje strane. Azerbejdžan i Armenija međusobno su se optuživali za kršenje sporazuma.

Osobito od prošlog decembra, blokada koridora Lachin, jedine kopnene rute koja povezuje Karabah s Armenijom, bila je izvor napetosti i ostavila je gotovo desetak mrtvih ljudi s obje strane.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U posebnom brifingu za diplomate o trenutnoj situaciji u Karabahu, azerbajdžansko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da unatoč naporima Azerbajdžana preko međunarodnih partnera, Armenija i takozvani režim uspostavljen na suverenom teritoriju Azerbejdžana nastavljaju štetiti procesu normalizacije i odbijaju sve prijedloge za smanjenje napetosti.

Ministarstvo je tvrdilo da je nedavno održavanje “predsjedničkih izbora” u regiji bio provokativan čin.

Postoji više od 10.000 armenskih oružanih snaga lojalnih takozvanom režimu u Karabahu, navodi se, dodajući da snage imaju više od 100 tenkova i drugih oklopnih vozila, više od 200 komada teškog topničkog oružja, uključujući raketne sustave za rafalnu paljbu, i više od 200 minobacački sustavi.

Dodaje se da su armenske snage prekršile trojnu deklaraciju potpisanu 10. novembraa 2020., a Jerevan da se sprema za novi napad.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kao i svaka država u svijetu, Azerbejdžan ima pravo braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet prema međunarodnom pravu, istaknulo je ministarstvo.

Pozvao je Armeniju da zaustavi svoje vojne aktivnosti, odustane od svojih “planova za osvetu”, prestane kršiti suverenitet i teritorijalni integritet Azerbejdžana i prestane podržavati separatizam i terorizam u regiji Karabah.

Ministarstvo vanjskih poslova samoproglašene Republike Artsakh (Nagorno-Karabah) objavilo je kako je pokrenuta vojna operacija velikih razmjera i da se Stepenkart i druga mjesta nalaze pod snažnim bombardovanjem.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

SVIJET

Švedski premijer zbog nasilja bandi pozvao u pomoć i vojsku

Objavljeno

na datum

Administator

Švedski premijer Ulf Kristersson pozvao je šefa oružanih snaga i policijskog komesara u pokušaju da zaustavi nasilje bandi. Samo u septembru u Švedskoj ubijeno je 11 osoba.

Dvije su osobe ubijene u odvojenim pucnjavama u Stockholmu u srijedu, a jedna žena ubijena je kada je bomba uništila kuću.

“Ovo je teško vrijeme za Švedsku. Jedna 25-godišnja žena otišla je sinoć u svoj krevet, ali se nije probudila”, rekao je premijer Ulf Kristersson tokom rijetkog televizijskog obraćanja naciji.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

On je zatim najavio: “”Lovit ćemo bande i porazit ćemo bande”.

Kristersson je formirao manjinsku vladu desnog centra nakon prošlogodišnjih izbora uz podršku populističkih i antiimigrantskih švedskih demokrata, okončavši osmogodišnju vladavinu Švedske pod vodstvom socijaldemokrata.

Njegova je koalicija pobijedila na izborima djelomično zahvaljujući obećanju da će zaustaviti rastuće nasilje bandi, a pokrenula je i niz inicijativa, poput većih ovlasti policije i strožeg kažnjavanja za zločine s oružjem.

Mjere tek trebaju stupiti na snagu, no Kristersson je za probleme okrivio bivše vlade.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Neodgovorna imigracijska politika i neuspješna integracija su ono što nas je dovelo ovdje”, rekao je Kristersson.

Švedska je desetljećima imala liberalnu useljeničku politiku i primila je više imigranata po glavi stanovnika nego bilo koja druga evropska nacija tokom migracijske krize 2015. godine. Bivša vlada predvođena socijaldemokratima promijenila je tu politiku, ali ju je pooštrila Kristerssonova vlada. Oko 20 posto od 10,5 miliona stanovnika Švedske rođeno je u inozemstvu.

Ranije u četvrtak, opozicioni Socijaldemokrati, najveća stranka u parlamentu, pozvali su vladu da promijeni zakon, dopuštajući vojsci da pomogne zaustaviti nasilje bandi.

“Ovo nije Švedska, takva Švedska ne bi trebala biti”, rekla je čelnica socijaldemokrata Magdalena Andersson.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Policija procjenjuje da je oko 30.000 ljudi u Švedskoj direktno uključeno ili ima veze s kriminalnim grupama. Nasilje se također proširilo iz velikih urbanih područja u manje gradove u kojima je nasilje bilo rijetka pojava.

Nastavi čitati

SVIJET

Zbog krijumčarenja migranata Njemačka pojačava granične kontrole s Poljskom i Češkom

Objavljeno

na datum

Administator

Njemačka je najavila da će pojačati policijske patrole duž krijumčarskih ruta na granici s Poljskom i Češkom u nastojanju da spriječi ulazak većeg broja migranata u zemlju.

Nove mjere će početi odmah, rekla je ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser.

Najava je uslijedila dan nakon što je u policijskim racijama otkriveno više od 100 sirijskih državljana u stanovima pretresenim u vezi sa krijumčarenjem.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Faeser nije ponudila nikakve detalje o tome koliko će još službenika granične policije biti raspoređeno, ali je naglasila da neće biti instalirane fiksne granične kontrole kao što je to Njemačka učinila duž svoje granice s Austrijom od 2015. godine.

Da bi uvela takve kontrole, Njemačka bi morala obavijestiti Evropsku komisiju.

Najavljeno je da će se nove kontrole odvijati u saradnji sa Poljskom i Češkom.

Više od 220.000 ljudi zatražilo je azil u Njemačkoj u periodu od januara do augusta ove godine.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati

SVIJET

U zatvoru se ubio trostruki ubica Alen Rizvanović, manijak koji je autom gazio pješake po Grazu

Objavljeno

na datum

Administator

Austrijsko ministarstvo pravosuđa je potvrdilo kako je trostruki ubica Alen Rizvanović izvršio samoubistvo u zatvoru, ali nije željelo davati dodatne informacije. Kronen Zeitung piše kako je beživotno tijelo 33-godišnjeg Rizvanovića pronađeno u subotu ujutro u samici u zatvoru Stein.

Rizvanović je 20. juna 2015. u Grazu u pješačkoj zoni automobilom usmrtio tri, a povrijedio 36 osoba. Postoje i snimke na kojima se vidi kako su pješaci očajnički pokušavali izbjeći nalet automobila. Nakon krvavog pohoda Rizvanović je izašao iz vozila te počeo napadati ljude i prijetiti im nožem, a policija ga je nedugo nakon toga uhapsila.

Kako navodi Index, policija je ubrzo nakon napada isključila terorizam kao moguć motiv napada i pripisala ga psihičkoj bolesti. Unatoč tome, utvrdilo se da ne postoji razlog za njegovo smještanje u specijaliziranu ustanovu, nego je poslan u zatvor. Rizvanović, koji je bio profesionalni vozač, i ranije je bio sklon nasilju te je nedugo prije krvavog pohoda izbačen iz porodičnog doma uz zabranu pristupa porodici.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Sudilo mu se za trostruko ubistvo i pokušaj ubistva čak 108 osoba koje su mu se toga kobnog dana našle na meti. Tri mjeseca nakon napada osuđen je na doživotni zatvor. Inače, Rizvanović se s roditeljima u Austriju preselio ratne 1993. godine, u dobi od četiri godine.

Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu