Connect with us

BOSNA I HERCEGOVINA

FUP istražuje mladića iz Ključa koji je poručio da je u Vitezu trebalo ubiti više djece

Objavljeno

na datum

Građani Viteza, ali i bh. javnost zgrožena je komentarima koje je ostavio mladić iz Ključa nakon posjete visokog predstavnika Christiana Schmidta spomen-obilježju “Osmica” posvećenog ubijenoj djeci Viteza. Istragu je preuzela Federalna uprava policije.

Ove godine obilježena je 30. godišnjica ubistva osmero djece u Vitezu kojima je život prekinut od granate ispaljene s položaja Armije Republike Bosne i Hercegovine. Tim povodom, visoki predstavnik Christian Scmidt posjetio je spomen-obilježje u “Osmica” u Vitezu, ali i spomen-obilježje u Ahmićima.
Na jednoj od objava na Facebooku mladić iz Ključa pod imenom Samir Nukić iznio je gnusne psovke i uvrede na račun ubijene djece, ali i one koja su preživjela.

“J**** ga djeca škutorske nacionalnosti”, napisao je Samir Nukić, u svemu tome jedan korisnik Facebooka bošnjačke nacionalnosti mu je poručio da je bolje da izbriše komentar, na što je Nukić ponovo uzvratio:

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“XXX XXX neću, pu** k, j* te ustaška djeca da smo bogdom više pobili.”

Nukić je potom i preko svog instagram profila iznio niz uvreda na račun ubijene djece, a podršku je dobio i od članova porodice koji su njegovu fotografiju sa zoljom uporedili sa fotografijama ratnih boraca.

Reagovali su i iz Hrvatske republikanske stranke Vitez koji su pitali zašto tužilaštvo šuti?

“‘Momčina’ koja žali što Armija BiH nije ubila još djece, navodno, dolazi iz Ključa. Nakon Oluje i oslobađanja ogromnog dijela teritorija Hrvatske i BiH, srpske snage su pokrenule akciju ‘Vaganj 95’, u nadi povrata izgubljenih teritorija. Međutim, Operacijom ‘Maestral’ kojom su koordinirale snage HV-a i HVO-a, uz sudjelovanje Armije BiH, operacija je ne samo zaustavljena, nego se došlo skoro do Banja luke. Zašto ‘uz sudjelovanje’? Zato što su početkom listopada 1995. postrojbe 5. i 7. Korpusa ABiH počele gubiti od HV-a oslobođena područja oko Bosanskog novog i Ključa. Kada se krenuo gubiti Ključ, o čemu postoje i zvučni, kao i pisani zapisi, zapovjedništvo ABiH je pozvalo u pomoć snage HV-a i HVO-a. HV tada pokreće akciju ‘Južni potez’ s kojom, ne samo da onemogućavaju pad Ključa, nego prodiru 40 km u širinu i 20 km u dubinu područja pod kontrolom VRS-a. Tom prigodom poginulo je 42 hrvatskih branitelja. Malo manje od 30 godina nakon ove operacije, iz oslobođenog Ključa žale za ‘malo ubijene ustaške djece'”, stoji u objavi HRS Vitez.

Pitali su i da li je hvaljenje Ratka Mladića uistinu medijski i društveno opasnije od žalovanja za “više ubijene ustaške djece”?

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Idemo korak dalje. Što radi Tužiteljstvo? MUP KS je formiralo predmet o studentici i Tužiteljstvo je izjavilo kako će ‘djelovati sukladno zakonskim ovlaštenjima’. Hoće li se na isti način postupiti i u slučaju momčine iz Ključa? Ako kojim slučajem, zbog preopterećenosti, ne budu, za svaki slučaj ćemo i mi iz HRS-a uraditi prijavu. Ako sarajevski mediji i političke elite šute, ne šute svi. Mi nećemo šutjeti i stat ćemo u obranu nevino pobijene viteške djece!”, zaključili su iz HRS Vitez.

Kako Klix.ba saznaje Ministarstvo unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona zaprimilio je prijavu protiv mladića iz Ključa na osnovu komentara govora mržnje na društvenim mrežama te je isti slučaj sa svim materijalom predat u nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog katnona su nam kazali da su jutros zaprimili prijavu mailom, informisali o svemu ekipu u Ključu koja je potom prijavu uputila i dežurnom kantonalnom tužiocu.

On je potom odlučio da će istragu o ovom slučaju preuzeti Federalna uprava policije.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

BOSNA I HERCEGOVINA

Prosjačenje sve veći problem u BiH, Tuzlaci žele uvesti kazne za građane koji udjeljuju novac

Objavljeno

na datum

Administator

Prema statističkim podacima, u Bosni i Hercegovini su više od 70 posto žrtava trgovine ljudima upravo djeca, a samo tokom prošle godine od 37 identifikovanih žrtava, njih 28 su bile maloljetne i one su uglavnom iskorištavane kroz prosjačenje.
U odnosu na ostale regije naše zemlje, Tuzlanski kanton pravi iskorak jer je upućena inicijativa da se kroz izmjenu zakona kazne i oni koji podržavaju prosjačenje.

Problem prosjačenja u Bosni i Hercegovini nerijetko se pokušava minimalizirati prikazivanjem toga da se njime bavi romska populacija, kroz svoju tradiciju i običaje. Time se dodatno usložnjava problem, a policiji i ostalim nadležnim institucijama se kompliciraju napori u borbi protiv eksploatacije djece na ulici, kao sveprisutnije pojave u bh. društvu.

Pravni okvir za suprotstavljanje eksploatacije djece u Tuzlanskom kantonu postoji kroz odluku Kantonalne vlade o formiranju koordinacionog tima za borbu protiv trgovine ljudima. Koordinator je predstavnik Uprave policije MUP-a TK, a čine ga još i predstavnici institucija i nevladinog sektora.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Kroz procesuiranje slučajeva trgovine ljudima koje se vrši prosjačenjem, prvenstveno se dokazalo da borba za nezakonitim profitom od počinitelja nije poštedjela ni djecu koja nisu Romi. Također i sami počinitelji dolaze iz reda neromske populacije”, kaže viši inspektor/istražitelj u Upravi policije MUP-a TK Mehmedalija Fišeković.

Djeca koja nisu imala priliku koristiti pribor za jelo i toalet

On ističe da su dosad u prosjačenju zatečena zapuštena djecu kojoj su bila uskraćena osnovna prava.

“Nisu imali prilike da koriste toalet i pribor za jelo, a nisu imali prilike ni spavati na krevetu. Zatim, bilo je neophodno liječiti njihove povrede, deformitete, higijensku i zdravstvenu zapuštenost, nepismenost i tako dalje. Imali smo slučaj da djeca prvi put drže olovku u ruci, a imali su osam, devet, deset i više godina”, dodaje Fišeković.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Slučajevi prosjačenja se evidentiraju kroz prekršaj, zatim kroz krivično djelo zapuštanje djeteta i maloljetnika te kroz trgovinu ljudima.

“Uprava policije MUP-a TK je tokom proteklih godina razvila kadrovske i organizacijske kapacitete te je sa Tužilaštvom TK uspješno djelovala u nekoliko slučajeva trgovine ljudima. Počinioci su kažnjeni pravosnažno i nepravosnažno na visoke kazne zatvora od pet do 22 godine zatvora”, nastavlja Fišeković.

Prosjačenje u Bosni i Hercegovini uzima sve više maha, a prekršajne kazne ne daju rezultate, odnosno nisu efikasne. Naime, počinitelji, odnosno oni koji prose nisu u mogućnosti platiti kazne jer nemaju novca za to, dok s druge strane nekažnjivo prolaze oni građani koji im novac daju.

Takva je praksa jer u zakonskom okviru ne postoji modalitet kažnjavanja onih koji “novčanu pomoć” daju prosjacima, podupirući na takav način ovakav vid prekršaja, ali i kršenja zakona.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Izmjene zakona

Međutim, Tuzlanski kanton pravi iskorak jer je upućena inicijativa da se kroz izmjenu Zakona o javnom redu i miru kazne i oni koji podržavaju prosjačenje, odnosno oni građani koji novac udjeljuju prosjacima.

“Ako uzmemo u obzir da je prosjačenje u najmanju ruku prekršaj, šta drugo građani rade nego potiču činjenje prekršaja, odnosno, prekršaja javnog reda i mira. To je u najmanju ruku, da ne govorimo o eksploataciji, odnosno, krivičnom djelu trgovine ljudima”, smatra Mirsada Bajramović iz Udruženja Zemlja djece u BiH.

Mobilni identifikacijski tim za borbu protiv prosjačenja i trgovinu ljudima Tuzla prošle godine je zatekao 161 osobu u prosjačenju, od toga 28 djece, a osmero je smješteno u prihvatilište.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Moram reći i naglasiti da se radi o djeci koja su bila sa roditeljima i nije ih bilo moguće izuzeti u tom trenutku sa ulice. Policija je identifikovala te osobe i protiv njih smo podnijeli krivične prijave”, naveo je Nedeljko Jurkić iz Centra za socijalni rad u Tuzli.

Na kraju kažimo i to da Koordinacioni tim predlaže novčane kazne od 200 do 400 KM za građane koji daju novac prosjacima na ulici. U konačnici o izmjenama Zakona o javnom redu i miru TK raspravljat će zastupnici u Skupštini TK, nakon što ovaj prijedlog zvanično dođe na njihovu adresu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Na tržištu BiH opasni toksini pronađeni u raženom brašnu podrijetlom iz Litvanije

Objavljeno

na datum

Administator

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) obaviještena da je na tržište Bosne i Hercegovine isporučeno raženo brašno u kojemu je utvrđeno prekoračenje maksimalno dopuštene količine ohratoksina A.

Podaci o proizvodu:

Naziv proizvoda: Whole wheat rye flour (organic) / Integralno raženo brašno (organsko)

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kategorija proizvoda: Žitarice i pekarski proizvodi

Proizvođač/izvoznik: ORGANICAGRO UAB, Subaciaus str. 23/2, LT-01300 Vilnius, Lithuania

Lot: LT240014; LT240413

Pakiranje: 25 kg

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Uvoznik/distributer u BiH: FAN-Commerce d.o.o. Visoko, Branilaca Bosne 49, 71300 Visoko

Utjecaj: Na ljudsko zdravlje

Opasnost: prisutnost mikotoksina

Navedeni proizvod nije u skladu s odredbama Pravilnika o maksimalno dopuštenim količinama za određene kontaminante u hrani (“Službeni glasnik BiH”, br.: 68/14, 79/16 i 84/18).

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Sve raspoložive informacije o proizvodu, sukladno važećim propisima, dostavljene su na daljnje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini od kojih je zatraženo poduzimanje mjera i povratno obavještavanje Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

VIDEO – Dok prijete secesijom, privreda propada: 300 radnika u RS ostalo bez posla

Objavljeno

na datum

Administator

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj u velikom je problemu. Smanjena je potražnja, ali i proizvodnja. Sve to dovelo je do otpuštanja radnika. Iz Vlade RS-a najavljuju pomoć, ali kakvu konkretno – nisu željeli da otkriju.

Posljedice globalne ekonomske krize najviše su se odrazile na industriju tekstila, kože i obuće u RS-u. Proizvodnja je u prva dva mjeseca smanjena za oko 14 posto. Otpušteno je blizu 300 radnika. Vlasnici preduzeća kažu da ovako lošu situaciju ne pamte.

„Ako pogledate procente, koliko je smanjen izvoz, a koliko je smanjen broj zaposlenih, veliki broj radnika privrednici još drže u firmi a nisu dovoljno zaposleni. To breme odgovornosti, uglavnom, nose privredni subjekti. Imam mnogo godina. Dugo sam u ovoj branši, ovako tešku situaciju nismo nikada imali“, ističe Radovan Pazurević, direktor firme Sanino Derventa.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nije ugrožena samo ova oblast. Kriza u Evropi dovela je domaću privredu u gotovo bezizlaznu situaciju. Ne ohrabruju ni trenutni trendovi na tržištu – naznaka za oporavak nema.

„Prioritetne mjere u ovom trenutku moraju biti mjere koje će sačuvati ekonomiju RS-a u ovako teškim vremenima: smanjenje negativnih uticaja ekonoske krize, tehnološki razvoj, obrazovanje i tehnološki razvoj radnika. To će biti nešto na čemu ćemo raditi u bdućem periodu“, kaže Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.

S problemima su upoznali i nadležne. Iz Vlade RS-a obećavaju pomoć, ali o konkretnim mjerama ne govore.

„Ako pokrenemo priču šta je to konkretno – ove tri grane imaju trenutno određene povlastice kod plaćanja poreza i doprinosa, pa će to izazvati određene probleme. Ne želim to, zaista, i zbog njih i zbog vlade da uradim, ali sam rekao da će to biti na zadovoljstvo svih, i radnika i vlasnika, ali i budžeta Vlade RS-a“, poručuje Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva RS-a (SNSD).

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U najvećem problemu su izvozno orijentisane firme, jer su narudžbe iz inostranstva značajno smanjene. Podsjećamo i da je u RS-u već došlo do zatvaranja firmi iz oblasti tekstilne industrije. Primjer je „Mila tekstil“ iz Prijedora.

Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu