Na posljednjoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona zastupnici su primili k znanju Informaciju o pravno-političkom stanju u Općini Velika Kladuša, te usvojili Deklaraciju o ovoj općini. Jedan od glavnih razloga je pokušaj blokade rada Općinskog vijeća koju vrši općinska administracija i načelnik.

Vrata zaključane vijećnice ko zna koji put već nekoliko mjeseci dočekuju parlamentarnu većinu u Općinskom vijeću Velika Kladuša. Da bi održali sjednicu Vijeća, uvijek ih moraju prisilno otvoriti. Kako navode, njihov rad opstruira načelnik koji ne priznaje novu parlemantarnu većinu u kojoj nije Laburistička stranka.

„Te se opstrukcije ogledaju kroz neuvažavanje parlamentarne većine, nepriznavanje predsjedavajuće Općinskog vijeća, nedozvoljavanje da imamo pečat Općinskog vijeća, što je i završilo na Kantonalnom sudu i podizanjem optužnice protiv općinskog načelnika“, navodi Fuad Sulejmanagić, vijećnik NES-a u Općinskom vijeću Velika Kladuša.

„To se radi samo da blokiraju rad Općinskog vijeća. Ono funkcioniše, donosi odluke, objavljuje ih u Službenom glasniku, samo što načelnik ne želi da provodi odluke i ne dozvoljava službama u Općini da dobiju taj Službeni glasnik. Čim dođe poštar na protokol Vijeća, oni uzimaju glasnik u kabinet i zadržavaju“, objašnjava Zlatko Pajazetović, vijećnik Naše stranke u Općinskom vijeću Velika Kladuša.

Pravno i političko stanje u Velikoj Kladuši bilo je tema i na posljednjoj sjednici Skupštine Unsko-sanskog kantona. Politička kriza u ovoj općini traje mjesecima, pa su zato zastupnici usvojili Deklaraciju o Velikoj Kladuši.

„Skupština je – ono što je najmanje mogla učiniti – usvojila Deklaraciju, prihvatila tu informaciju i moja dva zaključka kojima sam tražio da se obavežu kantonalni organi uprave, Ministarstvo pravde, finansija, Ministarstvo za građenje da u okvirima svojih nadležnosti izvrše inspekcijski i upravni nadzor te utvrde ima li nepravilnosti“, govori Jasmin Hušić, zastupnik Naše stranke u Skupštini USK-a.

„Skupšina USK-a nema nadležnost, napravljena je farsa i predstava za javnost. Ona nema nadležnost kad je u pitanju Općina Velika Kladuša. Čovjek koji je predložio tu informaciju je profesionalni doušnik i informator Tužilaštva, profesionalni svjedok, kreator mreže i pravni savjetnik aktera ove paralelne i autonome organizacije koja je stvorena u Velikoj Kladuši“, navodi Omer Džogić, vijećnik Laburističke stranke BiH u Općinskom vijeću Velika Kladuša.

Također, navode, da nova većina u Općinskom vijeću nije poštovala zakonske procedure kod održavanja sjednica. Tvrde da je jedina i legitimna osoba za sazivanje sjednica Emina Ćehić. Pozivaju se na Komisiju za statut i propise u Općini Velika Kladuša koja je krajem prošle godine, navodno, zaključila da je procedura izbora kako Komisije za izbor i imenovanje tako i predsjedavajuće Bisenije Mušedinović suprotna Zakonu o principima lokalne samouprave.

„Desile su se pravne posljedice, nepojavljivanje i nerad vijećnika nove većine, koji su smatrali da su samim donošenjem tog akta stvari završene. Međutim, desile su se jake pravne greške na koje sve vrijeme ukazujemo“, kaže Emina Ćehić, vijećnica Laburističke stranke BiH u Općinskom vijeću Velika Kladuša.

Sve to negiraju u novoj većini. Ističu da je svaki potez bio zakonit, da očekuju što brže očitovanje pravosudnih organa, ali i Ustavnog suda Federacije BiH o budžetu koji je donio načelnik Fikret Abdić.

Protiv Abdića je u augustu potvrđena optužnica zbog zloupotrebe položaja i ovlaštenja. Tereti ga se da je donio pravilnik po kojem je oduzeo pečat Općinskom vijeću i odbio da ga vrati, čime je onemogućio Općinskom vijeću da koristi svoj pečat da bi ovjeravali akte i onemogućio da ti akti budu objavljivani u Službenom glasniku Velike Kladuše.

Federalni ministri turizma i okoliša, prostornog uređenja te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Nasiha Pozder, Željko Nedić i Kemal Hrnjić boravili su u radnoj posjeti Gradu Bihaću, gdje su se sastali s gradonačelnikom Elvedinom Sedićem s kojim su razgovarali o Nacionalnom parku Una, unapređenju turističke ponude u ovom dijelu BiH kroz zoning planove i kvalitetniji nadzor divlje gradnje u tom zaštićenom području.

Ovogodišnja turistička sezona na području Bihaća i Nacionalnog parka Una premašila je sva očekivanja, što raduje predstavnike federalne vlasti. Broj posjeta je s jučerašnjim danom iznosio 143.000, što predstavlja respektabilnu brojku.

Međutim, kako je istakla federalna ministrica turizma i okoliša Nasiha Pozder, to treba da prati bolja turistička ponuda i infrastruktura u koju je neophodno više ulagati.

-Potrebna je i bolja edukacija osoblja koje će dočekivati naše goste i zaštita onoga zbog čega oni dolaze, a to su prirodna bogatstva i kulturno-historijskog naslijeđe koje ovdje imamo. Još čekamo da se potvrdi Strategija razvoja turizma na Domu naroda Parlamenta FBiH na sjednici 5. oktobra. Nadamo se da će do toga doći, nakon toga krećemo s izradom akcionih planova koji će detaljnije definisati koje će to projektne aktivnosti biti poduzete – izjavila je Pozder.

Kako je podvukla, zadatak je da se sada osigura dovoljno novca u budžetu kako bi se mogli realizirati neki od tih projekata, prije svega infrastrukturni.

Kada govorimo o Nacionalnom parku Una, neophodno je završiti putnu infrastrukturu, riješiti parking na ulazu u nekim punktovima kako bismo onemogućili vožnju automobila unutar samog Nacionalnog parka, na kraju i borba s bespravnom gradnjom je također nešto na čemu ćemo raditi, te uređenje mobilijara, šetnica, i to su aktivnosti koje nas čekaju u narednom periodu – istakla je ministrica Pozder.

Gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić kaže da činjenicada je u posljednjih šest mjeseci više od polovine ministara Federalne vlade posjetilo Grad Bihać, ohrabruje i ulijeva određenu sigurnost da je ovaj sastav vlade zainteresovan za Bihać i Unsko-sanski kanton.

-Ovo nisu posjete iz kurtoazije, već radni sastanci na kojima pokušavamo analizirati probeme s kojima se susrećemo mi ovdje u gradu, a za koja su nadležna i resorna ministarstva iz Federalne vlade, te da idemo ka rješavanju tih problema, postavljajući sebi kratkoročne ciljeve – rekao je gradonačelnik Sedić.

Posebno je zahvalio federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemalu Hrnjiću koji je, kako je kazao Sedić, najzaslužniji što se odnos Federalne vlade prema Gradu Bihaću u ovom mandatu promijenio.

-Mislim da ćemo spomenute projekte i aktivnosti u Nacionalnom parku Una, Martin brodu i Kulen Vakufu jedan dio završiti ove godine, a drugi u narednoj godini. To su preduslovi za razvijanje Nacionalnog parka Una za što je potreban novac. Ono što je do sada izdvajano s nivoa FBiH, 500.000 KM je nedovoljno osim za operativne troškove, plaće i ostale zaposlenike u Nacionalnom parku Una. Želimo značajniji iznos za Nacionalni park Una kako bi imao pravu infrastrukturu i moramo se u narednom godinama izboriti kako bi dobili veća sredstva za Nacionalni park Una – kazao je ministar Hrnjić.

Optuženi Rejhan Raković (1980) i Kenit Čakić (1994) sporazumno su priznali krivicu, nakon čega su u Sudu BiH oglašeni krivim i osuđeni na predložene kazne:

Raković Rejhan na glavnu kaznu, kaznu zatvora u trajanju od četiri godine. Uz izricanje predložene kazne predložena je i izrečena mjera bezbjednosti zabrane vršenja dužnosti policijskog službenika u svim policijskim agencijama u BiH u trajanju od pet godina od dana pravnosnažnosti odluke. Na osnovu članova 110. i 111. Krivičnog zakona BiH od optuženog se oduzima protivpravno stečena imovinska korist pribavljena krivičnim djelom u različitim valutama u ukupnom iznosu od oko 100.000 KM, kao i mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta upotrijebljenih za izvršenje krivičnog djela;

Kenit Čakić na glavnu kaznu, kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i sporednu novčanu kaznu u iznosu od 1.000 KM. Na osnovu članova 110. i 111. Krivičnog zakona BiH od optuženog se oduzima protivpravno stečena imovinska korist pribavljena krivičnim djelom u iznosu od 1600 KM, kao i mjera bezbjednosti oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni za izvršenje krivičnog djela.

Optuženi su priznali krivicu da su, djelujući u okviru grupe, nezakonito zahtijevali i primali novac od kandidata kako bi u okviru svojih ovlaštenja pogodovali njihovom prolasku na konkursu i zaposlenju u Graničnoj policiji BiH, a za sebe pribavljali nezakonitu imovinsku korist.

Optuženi su priznali krivicu za počinjeno krivično djelo udruživanje radi činjenja krivičnih djela iz člana 249., krivično djelo primanje dara i drugih oblika koristi iz člana 217. KZ-a BiH u vezi sa članom 54. istog Zakona, a optuženi Čakić i za krivično djelo davanje dara i drugih oblika koristi iz člana 218. KZ-a BiH.

Potpisivanjem sporazumnog priznanja optuženi su se odrekli prava na suđenje i prava na žalbu na presudu koju im je na osnovu sporazuma izrekao Sud BiH.

Nakon prihvatanja sporazuma predmet protiv svih optuženih pravosnažno je okončan bez daljeg provođenja sudskog postupka,saopćeno je iz Tužilaštva BiH.