Iako donose svakodnevne i važne odluke koje mogu odrediti sudbinu zemalja, ali i građana širom planete, o prihodima svjetskih, ali i regionalnih predsjednika i premijera ne govori se često.
Ukoliko se analiziraju predsjednici nekoliko zemalja koje slove za svjetske sile, može se vidjeti kako razlike u platama koje se izdvajaju iz budžeta za njihove funkcije variraju od basnoslovnih iznosa pa sve do onih koji se teško mogu ocijeniti kao realni, ali predstavljaju zvanične izvore vlada, odnosno kabineta predsjednika.
Koji državnici imaju najveće plate?
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Kada je riječ o platama predsjednika u svijetu, na vrhu ove liste, bar kada govorimo o najjačim državama svijeta, izdvaja se predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden.
Prema američkim zakonima i Ustavu, platu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država određuje Kongres SAD-a te je ona već godinama na istom nivou što znači da su iste iznose kada se govori o platama primali i Biden, ali i njegovi prethodnici uključujući Donalda Trumpa i Baracka Obamu.
Prema informacijama iz Bijele kuće, godišnja plata američkog predsjednika propisana je na 400.000 dolara.
Ono što je interesantno, kroz historiju Sjedinjenih Američkih Država, plata predsjednika rasla je nekoliko puta. Prvih 18 američkih predsjednika imalo je propisanu platu od 25.000 dolara. Od 1933. do 1945. godine, plata američkih predsjednika povećana je na 75.000 dolara, a 1969. godine Kongres je usvojio odluku o povećanju plate na 200.000 dolara.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Posljednje uvećanje plate predsjednika u SAD-u dogodilo se 2000. godine kada je Kongres platu podigao na 400.000 dolara što je cifra koja se održala do danas.
Jedan od onih koji se može pohvaliti platom je i kancelar Njemačke Olaf Scholz koji na godišnjem nivou inkasira 360.000 eura, što je neznatno manje od američkog predsjednika.
Međutim, njemački kancelar nije osoba koja zarađuje i najveći iznos kada je riječ o platama. Njemački Tagesschau objavio je informacije kako najmanje 21 član odbora saveznih kompanija ima veću platu od prvog čovjeka države. Prema pisanju ovog medija, najviše zarađuje generalni direktor Deutsche Bahna sa godišnjom platom od 900.000 eura.
Kada je riječ o ostalim državnicima, izdvajaju se premijer Velike Britanije Rishi Sunak i predsjednik Francuske Emmanuel Macron koji na godišnjem nivou zarađuju 189.127 odnosno 162.000 eura.
Za neke zvaničnike, javno dostupne informacije o platama jako je teško pronaći. Prema pisanju CNN-a, Kremlj je saopćio kako ruski predsjednik Vladimir Putin na godišnjem nivou inkasira 127.513 eura.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Ono što je interesantno, među državnicima koji zarađuju najmanje novca su predsjednik Turske i Kine. Turski list Cumhuriyet objavio je informacije kako je plata predsjednika iznosila 100.750 turskih lira na mjesečnom nivou što je iznos koji je turski predsjednik primao i u prethodnoj godini.
Vjerovatno najinteresantniji podatak je onaj koji se odnosi na prvog čovjeka Kine Xi Jinpinga. Državni mediji u Kini objavili su ranije informaciju kako je godišnji iznos plate predsjednika 20.000 dolara.
Najveće povećanje plate uslijedilo je 2015. godine kada je Komunistička partija odobrila povećanje za 62 posto i to za predsjednika i još šest visokorangiranih zvaničnika.
Ko je “najbogatiji” lider regije?
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Za razliku od svjetskih zvaničnika, plate predsjednika odnosno premijera u regiji znatno su manje, ali svakako podjednako interesantne za analizu.
Ukoliko se posmatraju plate predsjednika i premijera u zemljama bivše Jugoslavije, listu predvodi upravo Bosna i Hercegovina. Zbog državnog uređenja i tročlanog Predsjedništva, na godišnjem nivou se u Bosni i Hercegovini za njihove plate, u ukupnom iznosu za sve čalnove, izdvaja nešto više od 100.000 eura. Osnovna mjesečna plata člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine propisana je na 6.000 KM.
Gledajući druge države regije, “najbogatiji” predsjednik je prvi čovjek Hrvatske – Zoran Milanović. Prema podacima iz imovinske kartice, predsjednik Hrvatske prijavio je neto iznos plate od 3.555 eura na mjesečnom nivou. Sličan iznos plate prima i predsjednica Slovenije Nataša Pirc-Musar koja na godišnjem nivou inkasira 42.456 eura.
Kada je riječ o predsjedniku Crne Gore, s obzirom na to da je Jakov Milatović ovu funkciju preuzeo prije nekoliko sedmica, kao uvid u platu predsjednika Crne Gore poslužio je imovinski karton bivšeg predsjednika Mile Đukanovića koji je na godišnjem nivou primao 26.490 eura.
Iako bi se možda očekivalo drugačije, među onima koji primaju najmanji iznos kada je riječ o plati je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je, prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, prijavio mjesečni iznos plate od 1.500 eura.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Naravno, iluzorno je očekivati kako donosioci odluka, naročito predsjednici i premijeri, na mjesečnom nivou “žive” samo od osnovne plate.
Pored osnovne plate, gotovo u svakom slučaju postoje i druge naknade koje utječu na ukupnu iznos prihoda premijera ili predsjednika na mjesečnom nivou.
Međutim, svakako i ovi iznosi mogu poslužiti kao dobar pokazatelj koliko se zapravo sredstava iz budžeta izdvaja za one koji često donose i najvažnije odluke kako za građane svojih zemalja, tako i za cijeli svijet.
Švedski premijer Ulf Kristersson pozvao je šefa oružanih snaga i policijskog komesara u pokušaju da zaustavi nasilje bandi. Samo u septembru u Švedskoj ubijeno je 11 osoba.
Dvije su osobe ubijene u odvojenim pucnjavama u Stockholmu u srijedu, a jedna žena ubijena je kada je bomba uništila kuću.
“Ovo je teško vrijeme za Švedsku. Jedna 25-godišnja žena otišla je sinoć u svoj krevet, ali se nije probudila”, rekao je premijer Ulf Kristersson tokom rijetkog televizijskog obraćanja naciji.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
On je zatim najavio: “”Lovit ćemo bande i porazit ćemo bande”.
Kristersson je formirao manjinsku vladu desnog centra nakon prošlogodišnjih izbora uz podršku populističkih i antiimigrantskih švedskih demokrata, okončavši osmogodišnju vladavinu Švedske pod vodstvom socijaldemokrata.
Njegova je koalicija pobijedila na izborima djelomično zahvaljujući obećanju da će zaustaviti rastuće nasilje bandi, a pokrenula je i niz inicijativa, poput većih ovlasti policije i strožeg kažnjavanja za zločine s oružjem.
Mjere tek trebaju stupiti na snagu, no Kristersson je za probleme okrivio bivše vlade.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
“Neodgovorna imigracijska politika i neuspješna integracija su ono što nas je dovelo ovdje”, rekao je Kristersson.
Švedska je desetljećima imala liberalnu useljeničku politiku i primila je više imigranata po glavi stanovnika nego bilo koja druga evropska nacija tokom migracijske krize 2015. godine. Bivša vlada predvođena socijaldemokratima promijenila je tu politiku, ali ju je pooštrila Kristerssonova vlada. Oko 20 posto od 10,5 miliona stanovnika Švedske rođeno je u inozemstvu.
Ranije u četvrtak, opozicioni Socijaldemokrati, najveća stranka u parlamentu, pozvali su vladu da promijeni zakon, dopuštajući vojsci da pomogne zaustaviti nasilje bandi.
“Ovo nije Švedska, takva Švedska ne bi trebala biti”, rekla je čelnica socijaldemokrata Magdalena Andersson.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Policija procjenjuje da je oko 30.000 ljudi u Švedskoj direktno uključeno ili ima veze s kriminalnim grupama. Nasilje se također proširilo iz velikih urbanih područja u manje gradove u kojima je nasilje bilo rijetka pojava.
Njemačka je najavila da će pojačati policijske patrole duž krijumčarskih ruta na granici s Poljskom i Češkom u nastojanju da spriječi ulazak većeg broja migranata u zemlju.
Nove mjere će početi odmah, rekla je ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser.
Najava je uslijedila dan nakon što je u policijskim racijama otkriveno više od 100 sirijskih državljana u stanovima pretresenim u vezi sa krijumčarenjem.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Faeser nije ponudila nikakve detalje o tome koliko će još službenika granične policije biti raspoređeno, ali je naglasila da neće biti instalirane fiksne granične kontrole kao što je to Njemačka učinila duž svoje granice s Austrijom od 2015. godine.
Da bi uvela takve kontrole, Njemačka bi morala obavijestiti Evropsku komisiju.
Najavljeno je da će se nove kontrole odvijati u saradnji sa Poljskom i Češkom.
Više od 220.000 ljudi zatražilo je azil u Njemačkoj u periodu od januara do augusta ove godine.
Austrijsko ministarstvo pravosuđa je potvrdilo kako je trostruki ubica Alen Rizvanović izvršio samoubistvo u zatvoru, ali nije željelo davati dodatne informacije. Kronen Zeitung piše kako je beživotno tijelo 33-godišnjeg Rizvanovića pronađeno u subotu ujutro u samici u zatvoru Stein.
Rizvanović je 20. juna 2015. u Grazu u pješačkoj zoni automobilom usmrtio tri, a povrijedio 36 osoba. Postoje i snimke na kojima se vidi kako su pješaci očajnički pokušavali izbjeći nalet automobila. Nakon krvavog pohoda Rizvanović je izašao iz vozila te počeo napadati ljude i prijetiti im nožem, a policija ga je nedugo nakon toga uhapsila.
Kako navodi Index, policija je ubrzo nakon napada isključila terorizam kao moguć motiv napada i pripisala ga psihičkoj bolesti. Unatoč tome, utvrdilo se da ne postoji razlog za njegovo smještanje u specijaliziranu ustanovu, nego je poslan u zatvor. Rizvanović, koji je bio profesionalni vozač, i ranije je bio sklon nasilju te je nedugo prije krvavog pohoda izbačen iz porodičnog doma uz zabranu pristupa porodici.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Sudilo mu se za trostruko ubistvo i pokušaj ubistva čak 108 osoba koje su mu se toga kobnog dana našle na meti. Tri mjeseca nakon napada osuđen je na doživotni zatvor. Inače, Rizvanović se s roditeljima u Austriju preselio ratne 1993. godine, u dobi od četiri godine.