Connect with us

BOSNA I HERCEGOVINA

Dodik saglasan za imenovanje Bećirovićevih ambasadora: Ne vjerujem im, ali…

Objavljeno

na datum

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik dao je pristanak na imenovanje ambasadora koje je predložio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović.

“Bošnjaci u kontinuitetu zloupotrebljavaju vanjsku politiku BiH i diplomatsko-konzularnu mrežu. Ali imajući u vidu da je imenovanje naših ambasadora uslovljeno imenovanjem ostalih, odlučili smo da damo saglasnost na imenovanja svih”, naveo je Dodik na Twitteru.

Naveo je da i dalje ne postoji povjerenje u ambasadore za koje daje saglasnost.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“I dalje ne postoji povjerenje u Zlatka Lagumdžiju, Damira Arnauta, Svena Alkalaja i Erola Avdovića, ali se nadam da će svojim radom doprinijeti bržem raspadu BiH te im zato nećemo stajati na putu. Ponekad mi Denis Bećirović svojim glupostima skreće pažnju na sebe, ali čini mi se da i on uspješno radi na ostvarenju političkih ciljeva Republike Srpske”, poručio je Dodik.

Bećirović je predložio listu od 14 ambasadora: Zlatko Lagumdžija je predložen za ambasadora u Ujedinjenim nacijama u New Yorku, Haris Bašić predložen je za ambasadora u Vijeću Evrope, Osman Topčagić predložen je za ambasadora u Velikoj Britaniji, Erol Avdović je predložen za ambasadora u Belgiji, Damir Arnaut kandidat je za ambasadora u Njemačkoj, Haris Hrle je predložen za ambasadora BiH u Indiji sa sjedištem u New Delhiju, Sabit Subašić za novog ambasadora u Egiptu, Nijaz Čardaklija kandidat je za ambasadora u Iranu, Elma Kovačević-Bajtal je predložena za ambasadoricu BiH u Crnoj Gori, Amira Arifović-Harms je predložena za ambasadoricu u Italiji, Anesa Kundurović za ambasadoricu u Danskoj, Emin Čohodarević kandidat je za ambasadora u Pakistanu, Nusret Čančar predložen je za ambasadora u Kuvajtu i Armin Limo za ambasadora u Indoneziji.

Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoji odgovarajući zakon, procedura imenovanja ambasadora se odvija prema odluci Predsjedništva Bosne i Hercegovine koja ostavlja širok prostor proizvoljnom odlučivanju.

Također, prema presudama Ustavnog suda BiH, članovi Predsjedništva BiH imenuju ambasadore iz Federacije BiH, ali Dodik ipak ima mogućnost, posebno jer je kadar SNSD-a dio te državne institucije, vjerovatno više direktno nego kako je predviđeno rezidualno kroz prijedlog, pa će kroz glas predsjedavajuće Predsjedništva BiH Željke Cvijanović biti direktno uključen u proces imenovanja.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

BOSNA I HERCEGOVINA

Čajničko evanđelje nakon restauracije vraćeno u BiH i predstavljeno javnosti

Objavljeno

na datum

Administator

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine Čajničko evanđelje je nakon restauracije i konzervacije u Srbiji vraćen u hram Uspenja Presvete Bogorodice u Čajniču te je nakon liturgije predstavljen javnosti.

Svetu liturgiju predvodio je mitropolit dabrobosanski Hrizostom, a nakon završetka liturgije on je poručio kako evanđelje pripada srpskom narodu te je naglasio kako se “ne treba obazirati na ono što drugi govore iza leđa”.

“Materijalna stvar je podložna propadanju i potrebno je raditi na zaštiti, kako crkava i manastira, tako i svetinja koje su pohranjene u njima. U fazi smo i obnove ovog hrama, a prvo što smo uradili u poslijeratnom periodu ovdje u Čajniču bila je obnova i zaštita ikone Bogorodice”, podsjetio je Hrizostom.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Vladika Hrizostom je danas zlatnim ordenom Svetog Petra Sarajevskog odlikovao vršioca dužnosti direktora entitetskog Sekretarijata za vjere Dragana Davidovića, direktora Arhiva Srpske pravoslavne crkve Radovana Pilipovića i čajničkog sveštenika Dragišu Simića, koji su zaslužni za organizaciju restauracije i zaštite Evanđelja.

Čajničko evanđelje jedina je srednjovjekovna rukopisna knjiga crkvenog karaktera iz tadašnje države Bosne, koja je do danas sačuvana u BiH.

Evanđelje je prema osobenostima jezika datirano u rani 15. vijek, a nastalo je na tlu istočne Bosne.

U vlasništvu je Srpske pravoslavne crkve, ali je nacionalni spomenik BiH. Nedavno je u fokus javnosti dospjelo nakon što se saznalo da se ne nalazi u Čajniču, gdje je čuvano. Mnogi su istaknuli da je iz BiH izneseno nelegalno, s obzirom na to da je za iznošenje nacionalnog spomenika potrebna posebna procedura i odobrenje bez obzira na to u čijem je vlasništvu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Ispostavilo se da je evanđelje na restauraciji u Srbiji više od godinu, a starješina hrama u Čajniču Dragiša Simić je tada dao obećanje da će ono biti vraćeno čim radovi na konzervaciji budu završeni.

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Milanović sa sjevera BiH poručio: Ko god dirne Dejtonski sporazum, mi ćemo mu se suprotstaviti

Objavljeno

na datum

Administator

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović učestvovao je danas u obilježavanju 31. godišnjice osnivanja 103. brigade Hrvatskog vijeća obrane Derventa koju je odlikovao Redom Nikole Šubića Zrinskog te poručio da je Dejtonski sporazum i dalje vrlo važan i da će ga Hrvatska braniti.

“Odlikovao sam 103. brigadu HVO-a zato što to zaslužuje i zato jer je njihov doprinos nezaboravan, velik. Teško ga je opisati riječima. Poginulo je 650 ljudi. Poginulo je preko 100 vaših suboraca muslimanske vjeroispovijesti, Muslimana, danas bi se zvali Bošnjaci. Sa žaljenjem i pomalo s tugom konstatiram, ne drže previše do toga. To je velika žrtva”, poručio je Milanović u obraćanju u kripti Crkve sv. Jurja u kojoj je prethodno prisustvovao svetoj misi, prenosi Hina.

Dejtonski sporazum neke je obradovao, a neke razočarao, “ali drugačije nije išlo”, ocijenio je hrvatski predsjednik.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Mislim da je bitno radi hrvatske povijesti da neke stvari podvučemo i zaključimo ako je to moguće. Po hrvatskim kuloarima, kafanama, birtijama, političkoj čaršiji, zagrebačkom korzu kada se spomene Posavina onda će većina ljudi, a naročito oni koji s tim veze nemaju, reći to je bila izdaja”, kazao je Milanović.

On to tako ne vidi i smatra čudom da se Posavina i Derventa branila nekoliko mjeseci. U Posavini su se borili i ljudi iz Hrvatske i tada je to bila politički vrlo problematična odluka, rekao je.

“Hrvatska je tu dosta izložila sebe, odnosno ljudi koji su je vodili, Tuđman i njegovi saradnici i na tome im treba odati priznanje”, rekao je.

Milanović smatra da su to bile nužne i jedine ispravne odluke. Dejtonski sporazum i dalje je vrlo važan jer čuva i garantuje ravnotežu i BiH i status Hrvata, rekao je Milanović i poručio da “ko god ga dira i zanosi se idejom da nešto majstoriše oko njega, nije na našoj strani i mi ćemo se suprostaviti”.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Zabrinjavajući podaci: Bosni i Hercegovini nedostaje oko 50 posto ljekara porodične medicine

Objavljeno

na datum

Administator

Prema posljednjim podacima Udruženja doktora porodične medicine FBiH, u BiH nedostaje oko 50 posto specijalista porodične medicine, ocijenila je u razgovoru za Fenu predsjednica Ljekarske komore FBiH Amila Bećirević.

Nedostatak novog kadra kao i odlazak ljekara iz BiH stvara i duge liste čekanja. Jedan ljekar skrbi o najmanje 2.000 pacijenata, a tokom radnog vremena umjesto 35 pacijenata, pregleda njih i do 70.

Takvim stanjem nezadovoljni su i ljekari i pacijenti, jedni zbog preopterećenosti, a drugi jer im ljekari po pregledu mogu posvetiti svega oko pet minuta vremena.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Stoga, Ljekarska komora FBiH već nekoliko godina apelira na nadležne i traži da se prime svi nezaposleni ljekari na neodređeno vrijeme, kao i da se u radni odnos primi hiljadu medicinskih sestara i tehničara, te da se natječajna procedura pojednostavi.

Time bi se smatra Bećirević zaustavio i odliv ljekara iz BiH u zapadne zemlje.

No, pored toga, dodaje ona, potrebno je programe specijalizacija i subspecijalizacija uskladiti sa savremenim kretanjima u medicini, čime bi zainteresirali ljekare za ostanak, obrazovanje i rad u BiH.

“Najveći problem odlaska, ne samo liječnika, već uopćeno mladih ljudi iz naše zemlje jest to što ne vide perspektivu za sebe i porodicu, osjećaju nesigurnost, nestabilnost zemlje, vide da se u proteklom razdoblju ništa nije mijenjalo i ne vjeruju da su promjene moguće i u budućnosti”, kazala je Bećirević.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

S druge strane, napominje, politika igra veliku ulogu i u zdravstvu.

“Konstantno dokazivanje, predani rad, trud i energija nisu dovoljni da dobijete priliku napredovati ukoliko niste stranački opredijeljeni. To je jedan od razloga zbog kojeg se starije iskusnije kolege odlučuju napustiti zemlju i pronaći posao u društvu u kojem se jedino sposobnost i znanje uzimaju u obzir”, ističe Bećirević.

Nezainteresiranost mladih ljekara za rad u ambulantama u manjim sredinama

Podatak o nedostatku specijalista porodične medicine dobiven je na osnovu izvještaja entitetskih zavoda za javno zdravstvo u kojima se navodi da u cijeloj BiH ima 746 specijalista porodične medicine, dok bi prema popisu stanovništva iz 2013. godine trebalo raditi 1.600 liječnika ove specijalnosti.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Ako uzmemo u obzir činjenicu da prema standardima i normativima zdravstvene zaštite u FBiH na jednog ljekara porodične medicine dolazi 2.000 pacijenata, a da mi imamo nedostatak ljekara u skoro svim domovima zdravlja u Federaciji, onda možete shvatiti s kolikim obimom posla se u stvarnosti susreću ljekari porodične medicine u našoj zemlji”, rekla je predsjednica Ljekarske komore FBiH, upozorivši da su ovi standardi u većini evropskih zemalja niži i kreću se od jednog ljekara na 1.000 do 1.900 stanovnika.

Sve to, dodaje, utječe na kvalitetu zdravstvene zaštite, jer toliko preopterećen ljekar nema dovoljno vremena da se posveti svakom pacijentu.

S jedne strane ljekari se osjećaju kao da rade na pokretnoj traci, dodatno opterećeni nezadovoljstvom pacijenta, koji s druge strane opravdano smatra nedovoljnim pet do sedam minuta, koliko mu može posvetiti liječnik prilikom pregleda.

Bećirević upozorava i na svakodnevnu praksu u kojoj jedan ljekar tokom radnog vremena umjesto 35 pacijenata, pregleda njih i do 70.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

To nije slučaj samo s ljekarima opće medicine, već i s anesteziolozima, infektolozima, pulmolozima, pedijatrima, tako da se u skoro svim oblastima bilježe duge liste čekanja i manjak osoblja.

“Pored toga, susrećemo se sa nedovoljnom zainteresiranosti mladih ljekara za rad u ambulantama, u manjim sredinama, pa nerijetko imamo slučajeve u kojima liječnici iz npr. Goražda odlaze na specijalizaciju u Sarajevo, što im plaća njihova matična ustanova, a onda se ne vraćaju nazad, već se zadržavaju u većim centrima”, ističe Bećirević.

Drži da je težak i iscrpljujući svakodnevni rad, koji je uz to malo plaćen, svakako jedan od vodećih razloga emigracije liječnika.

(Ne)funkcionalan zdravstveni sistem

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Uz nedostatak ljekara, prisutni su i drugi razlozi koji dovode do problema u funkcioniranju zdravstvenog sustava u našoj zemlji.

“Odlazak iskusnog stručnog medicinskog kadra trend je koji zdravstvenom sistemu polako započinje stvarati probleme u funkcioniranju, a naviše su na udaru manji gradovi i općine, kao i naselja oko većih gradova gdje se odlazak samo jednog ljekara mnogo više osjeti i otežava rad, ali i smanjuje kvalitetu usluge, koja je ionako neujednačena, jer opseg prava osiguranika na zdravstvenu zaštitu razlikuje se od kantona do kantona” naglašava ona.

S druge strane, tu su i Standardi i normativi zdravstvene zaštite koje je propisalo Federalno ministarstvo zdravstva, a koji predstavljaju stručno, znanstveno i iskustveno dogovorene norme, kojima se na realnim osnovama objektivizira rad u zdravstvu i garantira određena kvaliteta usluga.

“Realni normativi u zdravstvenoj zaštiti osiguravaju standardiziranost zdravstvenih usluga, kao i sigurnost i stabilnost zdravstvenog sistema. U prijevodu, koliko ljekara određenih specijalnosti je potrebno na određeni broj stanovnika i sl. Ovaj dokument poznatiji kao ‘Plava knjiga’ trebao bi biti ‘sveto pismo’ za ljekare, a u suštini on uopće ne prati ubrzan razvoj medicine, potrebe pacijenata, organizaciju zdravstvenih ustanova, jer je posljednji put revidiran 2014. godine i od tada se primjenjuje bez izmjene”, ističe Bećirević.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Dodaje kako se otad do danas promijenio i broj stanovnika u Federaciji i struktura vodećih bolesti među populacijom, a medicina je daleko otišla.

“Tako, prema važećim standardima i normativima nama ne nedostaje kadra, imamo ga i više nego što treba, ali prema stvarnim potrebama s terena u svakodnevnom radu susrećemo se s nedostatkom osoblja. Razlog je što propisi ne prate promjene na terenu niti stvarno stanje. Na papiru sve funkcionira, a u stvarnosti se suočavamo s ozbiljnim nedostatkom kadra, koji nemamo mogućnost da nadomjestimo niti kroz nova zapošljavanja niti kroz nove specijalizacije i edukacije”, pojašnjava Bećirević.

Smatra kako su upravo izmjene ovog dokumenta ključne za promjene zdravstvenih politika, praćenje trendova u medicini i uopćeno dostizanje nivoa bolje zdravstvene zaštite kojom bi trebali biti zadovoljni svi i uposlenici u zdravstvenim ustanovama i pacijenti.

“Uključivanje što šire stručne zajednice je od ogromnog značaja za unapređenje ovog temeljnog dokumenta u oblasti zdravstva, stoga je Federalna ljekarska komora tijekom prošle godine uputila molbu svim subjektima u sektoru zdravstva da se uključe u reviziju Plave knjige”, ističe Bećirević.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nadalje, smatra i kako menadžeri zdravstvenih ustanova trebaju bolje organizirati posao u odnosu na dosadašnju praksu.

Trebaju maksimalno iskoristiti liječnike koji su im na dispoziciji, kao i sve zaposlenike jer, kako kaže Bećirević, Plava knjiga je formalno pravni propis, a organizacija posla na terenu u samim zdravstvenim ustanovama, ipak, igra ključnu ulogu.

Po njoj, zdravstveni sistem je inače među najkompleksnijim sustavima u svakoj državi, a u našoj zemlji još i više jer je naš decentraliziran, čime se u neku ruku i smanjuje njegova efektivnost.

Sistem zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja u Federaciji BiH je, u skladu s Ustavom FBiH i zakonskim propisima donesenim na temelju Ustava, koncipiran na načelima podijeljene nadležnosti između federalne i županijskih vlasti.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Pored ove činjenice, potrebno je nužno naglasiti, u cilju prikazivanja stvarne situacije, i na brojne probleme koji već godinama postoje u zdravstvu Federacije, a to su duge liste čekanja na pojedine zdravstvene usluge i lijekove, nestašica pojedinih lijekova, neujednačen opseg prava osiguranika na zdravstvenu zaštitu po kantonima, nepostojanje kapaciteta za liječenje određenih bolesti u FBiH čime bi se troškovi zdravstvene zaštite u inozemstvu značajno smanjili itd. Stoga od kolega ljekara koji se nalaze na različitim pozicijama u vlasti, na svim razinama, od onih koji su direktno uključeni u kreiranje politika i zakona, očekujemo da pokrenu inicijative i učine sve što je u njihovoj moći da se reforma zdravstvenog sistema nastavi brže i kvalitetnije i da se pronađu efikasna rješenja”, zaključila je Bećirević.

Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu