Kantonalni sud u Bihaću potvrdio je optužnicu Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona protiv Alagić Aide (53) iz Bihaća, Harbaš Zejne (47) iz Bihaća, Mesić Maide (39) iz Cazina, Boškailo Helme (42) iz Bihaća i Purić Refike (63) iz Velike Kladuše.

Stavlja im se na teret počinjenje više krivičnih djela, konkretno

• Alagić Aidi krivično djelo Organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelima Prevara u privrednom poslovanju, Krivotvorenje isprave i Krivotvorenje službene isprave,
• Harbaš Zejni i Boškailo Helmi krivično djelo Organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelima Prevara u privrednom poslovanju i Krivotvorenje službene isprave,
• Mesić Maidi krivično djelo Organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelima Prevara u privrednom poslovanju i Krivotvorenje službene isprave, i
• Purić Refiki krivično djelo Organizirani kriminal u vezi s krivičnim djelom Krivotvorenje službene isprave.

Shodno činjeničnom opisu iz optužnice Alagić Aida je tokom 2015. godine organizirala i rukovodila grupom za organiziranim kriminal, članovi koje grupe su bile Harbaš Zejna, Boškailo Helma, Mesić Maida i Purić Refika. Navedena grupa za organizirani kriminal odnosno članovi navedene grupe su djelovali na način da su kroz zdravstvene ustanove – apoteke koje je osnovala Alagić Aida ili u kojim je Alagić Aida imala preovlađujući utjecaj (apoteka Kovačević, Europharm, Mr. ph. Aida Alagić i Gradska apoteka Bihać), nakon što su određeni pacijenti u tim apotekama realizirali recepte koje im je propisao ovlašteni ljekar, prilikom fakturisanja tako izdatih recepata prema Zavodu zdravstvenog osiguranja USK, a koji Zavod je plaćao tê recepte, uvećavale količinu lijekova koje su faktički izdati pacijentima u apotekama ili su fakturisale druge (uglavnom skuplje) vrste lijekova. Pored navedenog grupa je djelovala i na način da Purić Refika u pojedine prazne blankete recepata koje je dobijala od Doma zdravlja Velika Kladuša, kao ljekar zaposlen u toj ustanovi, upisivala određene terapije pacijentima koje nije ordinirala nakon čega je apoteka Europharm – Podružnica Velika Kladuša fakturirala iznos za lijekove koji su napisani u te recepte iako pacijenti nisu podigli lijekove temeljem tih recepata, odnosno na osnovu tih recepata nisu izdati bilo kakvi lijekovi. Na opisan način navedena grupa za organizirani kriminal je za apoteke koje su u vlasništvu Alagić Aide stekla protupravnu imovinsku korist.

Slijedom navedenog Tužilaštvo smatra da je radnjama iz dispozitiva optužnice za PZU Apoteka Kovačević stečena protupravna imovinska korist u iznosu od 4.999.70 KM, za PZU Apoteka Europharm u iznosu od 39.127,06 KM, za PZU Apoteka Mr. ph. Aida Alagić u iznosu od 4.252,15 KM te za Gradsku apoteku Bihać u iznosu od 4.380,51 KM. Zbog toga je Tužilaštvo predložilo, a Kantonalni sud u Bihaću usvojio prijedlog i donio privremenu mjeru osiguranja imovinske koristi kojom je naložio uskraćivanje isplate i svakog raspolaganja novčanim sredstvima na bankovnim računima ovih povezanih pravnih lica do visine prethodno navedenih iznosa. Privremene mjere osiguranja traju godinu od dana određivanja ili do druge odluke suda.

Tužilaštvo je također predložilo da nakon provedenog postupka sud Alagić Aidi, Harbaš Zejni, Boškailo Helmi i Mesić Maidi izreke sigurnosnu mjeru zabrane vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije, konkretno da im izreke mjere zabrane obavljanja zvanja magistra farmacije u periodu ne kraćem od pet godina. Pored navedenog, predlaženo je da sud, na osnovu iste zakonske odredbe Purić Refiki izrekne mjeru zabrane obavljanja zvanja doktora medicine u periodu ne kraćem od tri godine.

Predmetna optužnica je rezultat iscrne istrage Tužilaštva, tijekom koje je saslušano skoro 400 svjedoka, te je sudu predloženo izvođenje preko 6000 materijalnih dokaza.

U narednom periodu se očekuje zakazivanje ročišta za izjašnjenje o krivnji kod Kantonalnog suda u Bihaću.

Kantonalno tužilaštvo USK Bihać napominje predstavnike medija i druga zainteresirana lica koja budu preuzimala ovo saopštenje da potvrđivanje optužnice protiv određene osobe ne znači da je ta osoba zaista i odgovorna za počinjenje krivičnog djela. Prema principu presumpcije nevinosti, svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica, prenosi pravosuđe.ba