BOSNA I HERCEGOVINA

BiH tranzitna zona za migrante: “Krijumčari dobro organizovani mijenjaju rute”

Objavljeno

na datum

Laura Lungaroti, šefica IOM-a u BIH i podregionalna koordinatorica za Zapadni Balkan, govorila je o inkluziji ljudi u pokretu u bosanskohercegovačko društvo i eventualnom novom valu migranata kojima je BiH tranzit za EU. Saznali smo i da li IOM kontaktiraju državljani Rusije koji pokušavaju dobiti azil u susjednoj Hrvatskoj.

Istakla je da se vide promjene trenda kada su migrantski tokovi u pitanju.

“BiH je tranzitna zona. Imamo bolje organizovane krijumčare koji mijenjaju rute. Srbija je uvela viznu politiku što ograničava ulaz za određena državljanstva što je utjecalo na manje ulazaka u BiH. Ta cijela trasa je važna za njihov dolazak do Evrope. Moramo se boriti sa tom pojavom da regulišemo taj boravak njihov u BiH”, kaže Lungaroti.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Hrvatska je nedavno ušla u šengen zonu što se može odraziti na ljude u pokretu i njihov ulazak iz BiH u Hrvatsku.

“Tokovi se nastavljaju, da li će doći do promjene, moguće je. Imaćemo vjerovatno migrante koji će se duže zadržavati u BiH, na to se moramo pripremiti”, dodala je.

Četiri prihvatna centra za migrante u BiH imaju oko hiljadu ljudi, dok je oko četiri stotine migranata samovoljno van njih. To je neuporedivo manji broj za razliku od prošlih godina i IOM se trudi da im omogući dobre uslove i uključi ih u društvene tokove sa lokalnim zajednicama. Projekat inkluzije ljudi u pokretu je dao odlične rezultate, a taj projekat završava uskoro.

“Ovaj projekat se završava u martu 2023, ali aktivnosti na jačanju društvene povezanosti se nastavljaju. Imamo jedan projekat novi od 6 miliona KM. Pored ovoga smo radili i na jačanju dijaloga zajednica i migranata, radili smo sa fakultetima, civilnim društvima i NGO. Radili su na raznim temama i vrijednostima koje vežu ljude”, kaže.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U decembru je IOM obilježio Međunarodni dan migranata u Banjoj Luci, prikazujući No Nation Fashion performans i panel diskusiju na temu “Ekonomski potencijal migranata”.

Državljani Rusije traže azil za Hrvatsku

Državljani Ruske Federacije dolaze kao turisti u BiH igdje mogu ostati do 30 dana i dolaze na granične prijelaze gdje traže azil u Hrvatskoj.

“Krajem 2022. godine čuli smo da građani Ruske Federacije borave u pograničnom području Hrvatske i BiH i nisu tražili posebnu pomoć. Krenuli su prema Hrvatskoj tražeći azil. To je pitanje na kojem rade kolege iz UNHCR-a i državni organi”, zaključila je.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

U fokusu

Exit mobile version