Connect with us

BOSNA I HERCEGOVINA

Šta BiH donosi kandidatski status za članstvo u EU?

Objavljeno

na datum

EU je najveći pojedinačni donator u BiH. Od 1996. godine i završetka oružanih sukoba, EU je uložila više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu i različite projekte

Kandidatski status ne treba podcjenjivati, to je velika šansa za BiH. Ovako Johann Sattler, šef delegacije Evropske unije (EU) u Bosni i Hercegovini komentira odluku Vijeća za opće poslove EU koje je 13. decembra odobrilo Bosni i Hercegovini (BiH) status zemlje kandidatkinje za punopravno članstvo u EU.

“Vidjeli smo neke pomake u BiH, ali trebamo biti iskreni i reći da su brojni drugi faktori pomogli davanju pozitivnog mišljenja za BiH, prije svih ruska agresija na Ukrajinu”, kazao je Sattler za Radio Slobodna Evropa (RSE) 13. decembra.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Konačnu odluku treba donijeti Vijeće Evropske unije koje je sastavljeno od šefova država i vlada u četvrtak, 15. decembra.

Ako se to desi, Bosnu i Hercegovinu čeka mnogo posla na daljnjem putu ka EU.

Put ka Briselu traje od 1997. kada je EU pružila BiH mogućnost korištenja bescarinskog izvoza.

U julu 2008. je potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a dvije godine kasnije je ukinut vizni režim.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U februaru 2016. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU, a u maju 2019. Evropska komisija definirala je 14 ključnih prioriteta koji se trebaju ispuniti prije početka pregovora o punopravnom članstvu.

ŠTA NAKON KANDIDATSKOG STATUSA?

Ako BiH 15. decembra dobije status kandidata, treba otvoriti pregovore i ispuniti uvjete koje će pred nju postaviti Evropska komisija.

To znači da će BiH trebati prilagoditi zakonodavstvo, ekonomiju i općenito društvo sa zemljama EU prije punopravnog članstva.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Zemlje na putu ka EU imaju pristup evropskim sredstvima koja se dodjeljuju na osnovu projekata s kojima aplicira svaka zemlja.

“Kad govorimo o kandidatskom statusu, nema posebnih fondova koji dolaze s tim, ali brojni fondovi su već tu i mi danas u BiH imamo problem s korištenjem postojećih fondova”, kazao je za Sattler za RSE.

DOLAZI LI VIŠE NOVCA SA STATUSOM KANDIDATA?
“Indirektna korist je pretpostavka rasta direktnih stranih investicija, prije svega iz zemalja članica EU, unaprjeđenje finansijske, tržišne i druge stabilnosti u zemlji, veći broj turista, moguć dolazak nekih kompanija i slično”, kaže Admir Čavalić, profesor ekonomije na Univerzitetu u Tuzli.

On smatra da se kandidatskih statusom unaprjeđuje imidž zemlje.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Istovremeno, Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za Evropsku stabilnost iz Berlina, naglasio je da kandidatski status ne donosi puno benefita.

“Novina je što će BiH moći, recimo, neformalno učestvovati sastancima Savjeta ministara vanjskih poslova EU. Status smo dobili na osnovu neke geopolitike”, kazao je Ćerimagić za RSE.

Ćerimagić kaže kako su evropski fondovi i do sad bili otvoreni za sve zemlje – i one koje su imale status kandidata, poput Sjeverne Makedonije, one koje su otvorile pregovore, poput Srbije i Crne Gore, kao i one koje su bile potencijalne kandidatkinje za članstvo gdje spadaju BiH i Kosovo.

“Zemlje se moraju boriti za svoje projekte. I tu nema veze da li je zemlja kandidat ili ne, već je bitno imate li strateške dokumente i projekte koje kandidujete”, rekao je Ćerimagić za RSE.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kao pozitivan primjer Ćerimagić ističe strategiju razvoja transportnog sistema koja je usvojena 2016. godine na nivou BiH. Na osnovu ovog dokumenta, BiH je od 2018. do 2020. godine dobila gotovo 315 miliona eura za gradnju novih i sanaciju postojećih (auto)cesta i željezničkih pruga.

Kao negativan primjer, on ističe sektor poljoprivrede gdje BiH nema strateški dokument i instituciju preko koje bi poljoprivrednici iz BiH mogli uzimati novac iz EU fondova.

BiH nema državno ministarstvo za poljoprivredu, jer je ova oblast na nivou dva entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, i deset kantona unutar entiteta Federacija BiH.

KOLIKO JE NOVCA EU NAMIJENILA ZA BIH?
EU je najveći pojedinačni donator u BiH. Od 1996. godine i završetka oružanih sukoba, EU je uložila više od 3,5 milijardi eura u poslijeratnu obnovu i različite projekte.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Za BiH je od 2014. do 2020. godine iz evropskih fondova namijenjeno oko 552 miliona eura, od čega oko 315 miliona eura za transport. Taj novac je rezerviran na osnovu projekata s kojima je BiH aplicirala.

Od toga, 9,1 milion eura namijenjeno je za razvoj i projekte civilnog društva, a deset miliona eura za Regionalni stambeni program kojim se treba riješiti pitanje izbjeglica i interno raseljenih osoba iz BiH.

Za obnovu nakon poplava 2014. godine izdvojen je 51 milion eura.

Ostatak novca je namijenjen, pored ostalog, za reformu javne uprave, unaprjeđenje rada pravosuđa, te procesuiranje korupcije, organiziranog kriminala i ratnih zločina, reformu obrazovnog sistema, tržišta rada te mjere u oblasti migracija.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Riječ je o IPA programima i fondovima (instrument za pretpristupnu pomoć) koji su razvijani u tri ciklusa.

Putem Evropske investicijske banke (EIB), EU je osigurala i više od 2,4 milijarde eura povoljnih kredita za BiH od 1999. godine. Više od 12.000 studenata, nastavnika i profesora sudjelovalo je u programima razmjene od 2014. do 2020.

KOLIKO SU ZEMLJE REGIJE POVUKLE IZ EU FONDOVA?
Srbija je dobila status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji 1. marta 2012. godine.

Od 2014. do 2022. godine EU je osigurala oko 1,5 milijardi eura bespovratnih sredstava za tu zemlju.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Crna Gora je kandidatkinja od 2010. godine. Od 2014. do 2020. godine iz evropskih fondova je za Crnu Goru namijenila oko 280 miliona eura.

Za Sjevernu Makedoniju, koja je kandidat od 2005. godine, EU je u istom periodu namijenila oko 608 miliona eura bespovratnih sredstava.

Kosovo nije kandidat za članstvo u EU, a iz EU fondova je za projekte u toj zemlji namijenjeno oko 602 miliona eura.

Članstvo u EU je najbrže dobila Finska koja je ušla nakon tri godine pregovora, Španija je čekala 24 godine, a posljednji primjer je Hrvatska koja je devet godina nakon što je postala kandidatkinja postala punopravna članica u ljeto 2013. godine.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

BOSNA I HERCEGOVINA

Putin primio Dodika u Rusiji: “Znamo da situacija u RS-u nije jednostavna”

Objavljeno

na datum

Administator

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se danas u Kazanu sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Dodik će prisustvovati danas otvaranju “Igara budućnosti” u Kazanju, koje će otvoriti upravo Putin.

“Znamo da situacija u RS-u nije jednostavna, i spremni smo da razgovaramo o tom pitanju. Zahvalni smo vam na tome što održavate odnose sa Rusijom. Radit ćemo još više na našim dobrim odnosima i uvijek ste dobrodošli u Rusku Federaciju”, rekao je Putin na sastanku.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Putin će se sastati sa liderima iz više zemalja u Kazanju – predsjednicima Kirgizije, Uzbekistana, Kazahstana i ostalih zemalja, javlja ruska novinska agencija Ura.

Dodik je ranije rekao za RTRS da je to prilika da se sretne sa brojnim značajnim ličnostima i da razgovara o aktuelnoj, regionalnoj i globalnoj situaciji u svijetu.

Dodik je pred susret rekao da je privilegija sresti ruskog predsjednika Putina, “šta god rekli na Zapadu”. Ponovio je da RS neće uvoditi sankcije Rusiji.

Inače, Dodik se prije nekoliko dana susreo sa bjeloruskim predsjednikom Alexanderom Lukašenkom, a najavio je da će uskoro otići u Antaliju gdje će razgovarati i sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Selmo Cikotić negirao krivicu za ratne zločine na području Bugojna za koje ga tereti Tužilaštvo BiH

Objavljeno

na datum

Administator

Pred Sudom Bosne i Hercegovine jutros je održano ročište za izjašnjenje o krivici u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, u kojem su se prvooptuženi Mlaćo i drugooptuženi Selmo Cikotić izjasnili da nisu krivi.

Mlaćo se za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima tereti u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu komandanta Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije RBiH.

“Nisam kriv”, izjavila su obojica optuženih pred vijećem kojim predsjedava sudija Braco Stupar, prenosi Detektor.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Inače, prema prvobitnoj optužnici u ovom predmetu je optuženi bio i Tahir Granić, ali je Sud BiH sredinom prošlog mjeseca odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog

“Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tokom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom periodu od 18. jula 1993. godine do polovine aprila 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao komandant OG Zapad ARBiH od 12. marta 1993. do 13. aprila 1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika štaba u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja pomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine”, stoji u optužnici.

U optužnici se dodaje da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen spisak tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih lica u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije.

Dalje se navodi da je optuženi Selmo Cikotić propustio da preduzme sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje krivičnih djela ubistava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, nakon 15. vanredne sjednice Ratnog predsjedištva, dana 22.07.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području opštine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao “esktremni dio” tajno likvidira.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljena lica hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima”, zaključuje se u optužnici.

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Nikola Špirić o evropskom putu BiH: Sve su prilike da je kaldrma pred nama, a put je dalek

Objavljeno

na datum

Administator

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić komentirao je političku situaciju u BiH i put države ka Evropskoj uniji te je poručio kako se politički akteri ne bave konkretnim stvarima.

U razgovoru za Srnu, Špirić je rekao kako BiH ne može braniti svoj stav ako ga nema ni Evropska unija.

“Sve je izvjesnije da put BiH ka EU vodi preko SAD-a pa je osnovno pitanje – da li nam treba posrednik ili direktan link? Kako će BiH imati i braniti svoj stav ako ga nema ni EU kojoj stremi? Tu se opet vraćamo na moju tezu od prije 10 godina – da nismo vođena, nego navođena zemlja”, rekao je Špirić.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

On je istakao da ovih dana “gromoglasna tišina i političke bedastoće” šalju poruku da je BiH u stanju mirovanja kada je riječ o putu u EU.

“Sada politički partneri treba da odluče da li će se u EU kaldrmom ili brzom cestom. S ozbirom na to da nema više ni razgovora ni pregovora, sve su prilike da je kaldrma pred nama, a put je dalek. Bilo bi pametno prekinuti tišinu i zaputiti se brzom cestom, ali to podrazumijeva unutrašnji dijalog i kompromis”, zaključio je.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu