Connect with us

SVIJET

Eksplozija koja se čula do Kremlja: Zašto je Krimski most toliko važan za Rusiju?

Objavljeno

na datum

Devetnaest kilometara dug i viši od Kipa slobode, Kerčki most do okupiranog poluostrva Krim bio je dragulj u kruni infrastrukturnih projekata Vladimira Putina – opisan u ruskim medijima kao “projekat stoljeća”.

Kada je ruski predsjednik Vladimir Putin 15. maja 2018. godine otvorio Kerčki most vozeći narandžasti kamion Kamaz, bila je to prilika da se hvali njegovim značajem.

“U različitim historijskim epohama, čak i pod carskim sveštenicima, ljudi su sanjali o izgradnji ovog mosta. Onda su se vratili ovoj ideji 1930-ih, ‘40-ih, ‘50-ih godina. I konačno, zahvaljujući vašem radu i vašem talentu, dogodilo se čudo”, kazao je tada Putin.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Snažno branjen od početka ruske invazije na Ukrajinu, smatran je dovoljno važnim da je zvanična Moskva upozorila na posljedica ukoliko most bude meta, no jutros, u okolnostima koje su još uvijek nejasne, ogromna eksplozija potresla je Kerčki most, urušivši dio kolovoza u Kerčki moreuz te zapalivši cisterne s gorivom u vozu koji je prelazio drugi željeznički raspon mosta.

Ogroman značaj oštećenja mosta, kako to tvrdi viši savjetnik ukrajinskog predsjedništva, postat će jasan u narednim satima i danima, a nije jasno da li će se Rusija osjetiti prinuđenom da na napad uzvrati.

Neposredno nakon događaja, mnogi analitičari su brzo primijetili vrijeme eksplozije, koja se dogodila dan nakon što je Putin obilježio svoj 70. rođendan usred niza ponižavajućih poraza na istočnom i južnom frontu njegovog agresorskog rata protiv Ukrajine što je rezultiralo velikim ruskim povlačenjem.

To dolazi ni sedmicu dana nakon što je Putin potpisao dekret kojim potvrđuje aneksiju četiri ukrajinske provincije te nakon priča o mogućoj upotrebi nuklearnog naoružanja.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Napad na most je značajniji od njegove simbolike za obje strane, budući da je ključna logistička linija snabdijevanja ne samo ruskih snaga na okupiranom Krimu već i na drugim mjestima u južnoj Ukrajini gdje su se ruske snage povlačile posljednjih dana, uprkos glavnoj linija snabdijevanja koja dolazi iz kopnene Rusije, a koja se već nalazila pod sve većim ukrajinskim pritiskom.

Taj značaj nije izgubljen ni za stanovnike Krima koji su, kako se vijest širila, žurili na benzinske pumpe.

I dok postoje drugi načini snabdijevanja Krima, uključujući njegove luke, oštećenje mosta je izuzetno važno za mjesto za koje je Rusija donedavno smatrala da je van domašaja Ukrajine.

Šta će biti odgovor Moskve veliko je pitanje, ali ono koje se naziralo sve snažnije dok je Ukrajina posljednjih sedmica uspješno vršila kontraofanzivu usred rastuće uznemirenosti među ruskim elitama i komentatorima zbog načina vođenja rata.

U aprilu je Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik i premijer, a trenutno zamenik predsednika Saveta sigurnosti Rusije, rekao:

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Jedan od ukrajinskih generala govorio je o potrebi udara na Krimski most. Nadam se da razumije šta će biti meta odmazde”, prenosi Klix.ba

U najmanju ruku, to je ogromna propagandna pobjeda Kijeva koja će se držati kao znak da ne samo da se Ukrajina ne plaši Putinovih nuklearnih prijetnji, već vjeruje da pobjeđuje u ratu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

SVIJET

Razotkrivena kriminalna banda s Balkana, na bizaran način varali su kladionice

Objavljeno

na datum

Administator

Interpol, Europol i španska policija razotkrili su kriminalnu organizaciju koja je na neobičan način prevarila kladionice i to nakon što je 2020. godine pokrenuta istraga zbog niza sumnjivih klađenja.

Naime, državljani Bugarske i Rumunije su u Španiji osnovali kriminalnu mrežu tako što su uz pomoć tehnologije uživo pratili razna sportska takmičenja i tako vidjeli rezultat i šta će se desiti prije nego što to registruju kladionice.

Preko interneta su potom lako mogli napraviti velike uplate te su došli do ozbiljnog novca, a vođa organizacije, inače nekadašnji bugarski stonoteniser, potplatio je čak pojedine nogometaše koji su igrali za rumunske klubove.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Organizacija je bila povezana s drugim kriminalnim grupama širom Evrope, a istraživalo se posebno namještanje nogometnih utakmica u Rumuniji gdje je kriminalna mreža bila najaktivnija.

Vođa grupe je početkom septembra izručen Španiji, dio grupe je još u bijegu, a istraga nije zatvorena jer policija pokušava identifikovati korumpirane sportiste koji su umiješani u cijelu priču.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati

SVIJET

VIDEO – Azerbejdžan pokrenuo vojnu operaciju u regiji Nagorno-Karabaha: Da li je počeo novi rat?

Objavljeno

na datum

Administator

Azerbajdžan je započeo protivterorističku operaciju za “obnavljanje ustavne strukture” u Karabahu, objavilo je ministarstvo odbrane zemlje u utorak, nekoliko sati nakon što je Baku okrivio “diverzantske skupine” za minske eksplozije koje su ubile šest Azerbajdžanaca u spornoj regiji.

“Cilj je osigurati da se armenske snage povuku sa suverenog azerbajdžanskog teritorija, da se provokacije velikih razmjera suzbiju i da se ispune odredbe trilateralnog sporazuma iz 2020. godine”, saopćilo je ministarstvo, misleći na ugovor kojim je okončan Drugi karabaški rat.

Navodi se da se u sklopu mjera visokopreciznim oružjem onesposobljavaju se položaji na prvoj crti bojišnice i duboka, dugotrajna vatrena mjesta jedinica armenskih oružanih snaga, kao i borbena sredstva i vojni objekti.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Operacija označava eskalaciju napetosti s Armenijom, posebice zbog smrti četiri azerbajdžanska policajca i dva civila nakon što su mine koje su postavile ilegalne armenske oružane snage eksplodirale ranije u utorak.

Sigurnosne službe su saopćile da su dva muškarca umrla rano ujutro u okrugu Khodzhavenskiy. Dodali su da su četiri policajca ubijena na putu do mjesta događaja kada je njihovo vozilo naletjelo na “minu postavljenu na tunelu koji grade ilegalne armenske naoružane skupine”.

U toku je istraga o tim terorističkim skupinama, saopćila je služba državne sigurnosti.
Incident je povećao broj ljudi koji su izgubili živote zbog eksplozije mina, koje su postavile armenske snage nakon Drugog rata u Karabahu, na 61. Prema riječima azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva, čišćenje mina koje je Armenija postavila na okupiranom azerbejdžanskom teritoriju trajat će gotovo 30 godina i koštao 25 milijardi dolara.

Sukob između Azerbajdžana i Armenije stalno se zaoštrava unatoč tekućim pregovorima o dugoročnom mirovnom sporazumu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Ranije u ponedjeljak, Baku je zatražio od Armenije da odmah povuče svoje oružane snage iz Karabaha i ukine vojnu i administrativnu strukturu takozvanog režima u regiji.

Karabah je dugogodišnji izvor napetosti između susjeda, koji su zbog njega vodili dva rata, prvi početkom 1990-ih i ponovno 2020. kada je Azerbejdžan oslobodio nekoliko gradova, sela i naselja od ilegalne armenske okupacije tokom 44 dana sukoba. Rat je završio mirovnim sporazumom uz posredovanje Rusije i Moskva je rasporedila mirovni kontingent da ga nadgleda.

Trenutno je na liniji dodira eskalacija, granatiranje položaja i gomilanje vojnog osoblja s obje strane. Azerbejdžan i Armenija međusobno su se optuživali za kršenje sporazuma.

Osobito od prošlog decembra, blokada koridora Lachin, jedine kopnene rute koja povezuje Karabah s Armenijom, bila je izvor napetosti i ostavila je gotovo desetak mrtvih ljudi s obje strane.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U posebnom brifingu za diplomate o trenutnoj situaciji u Karabahu, azerbajdžansko Ministarstvo vanjskih poslova reklo je da unatoč naporima Azerbajdžana preko međunarodnih partnera, Armenija i takozvani režim uspostavljen na suverenom teritoriju Azerbejdžana nastavljaju štetiti procesu normalizacije i odbijaju sve prijedloge za smanjenje napetosti.

Ministarstvo je tvrdilo da je nedavno održavanje “predsjedničkih izbora” u regiji bio provokativan čin.

Postoji više od 10.000 armenskih oružanih snaga lojalnih takozvanom režimu u Karabahu, navodi se, dodajući da snage imaju više od 100 tenkova i drugih oklopnih vozila, više od 200 komada teškog topničkog oružja, uključujući raketne sustave za rafalnu paljbu, i više od 200 minobacački sustavi.

Dodaje se da su armenske snage prekršile trojnu deklaraciju potpisanu 10. novembraa 2020., a Jerevan da se sprema za novi napad.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kao i svaka država u svijetu, Azerbejdžan ima pravo braniti svoj suverenitet i teritorijalni integritet prema međunarodnom pravu, istaknulo je ministarstvo.

Pozvao je Armeniju da zaustavi svoje vojne aktivnosti, odustane od svojih “planova za osvetu”, prestane kršiti suverenitet i teritorijalni integritet Azerbejdžana i prestane podržavati separatizam i terorizam u regiji Karabah.

Ministarstvo vanjskih poslova samoproglašene Republike Artsakh (Nagorno-Karabah) objavilo je kako je pokrenuta vojna operacija velikih razmjera i da se Stepenkart i druga mjesta nalaze pod snažnim bombardovanjem.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati

SVIJET

Korona i maske opet aktuelni u Njemačkoj, ljekari bilježe širenje virusa

Objavljeno

na datum

Administator

Potvrđene brojke zaraze koronavirusom ponovo rastu u Njemačkoj čak i prije jeseni i zime kada se očekivao novi val.

Ministar finansija Kristijan Lindner i ministar odbrane Boris Pistorijus otkazali su sastanke ove sedmice jrr su pozitivni na covid, piše dpa.

Vršilac dužnosti predsjednika Instituta Robert Koch (RKI), Lars Schaade, rekao je u ponedjeljak da već nekoliko sedmica uočavaju porast respiratornih infekcija, uključujući covid-19.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Prvi put od pandemije koronavirusa, za početak jeseni nisu predviđena pravila zaštite poput izolacija, držanja distance ili obaveznog nošenja maski.

Ministar zdravstva Karl Lauterbach također je rekao da se na jesen ponovo može očekivati ​​veliki broj slučajeva zaraze covidom, ali i da postoji širok imunitet u populaciji.

Međutim, Lauterbach je pozvao na preporučenu dopunsku vakcinaciju..

“Covid infekcija nije prehlada, nije mala stvar”, rekao je.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Osobe starije od 60 godina i sa utvrđenm bolestima treba da smanje rizik po zdravlje i “osvježe” zaštitu vakcinacijom.

Ministar zdravlja i Institut Robert Koch su preporučili dobrovoljno nošenje maski u određenim situacijama.

List Frankfurter Rundschau piše da je val infekcija neuobičajeno visok za ovo doba godina kada su temperature zraka na ljetnom nivou.

Širom Njemačke broj slučajeva Covid-19 na 100.000 stanovnika je devet, u Hesenu deset.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Uprava Univerzitetske bolnice u Frankfurtu dala je “hitnu preporuku” zaposlenima da ponovo nose zaštitu za usta i nos, kaže Jürgen Graf, medicinski direktor i predsjednik odbora. Ne samo zbog korone, već općenito kao “preventivne mjere protiv sezonskih infekcija i bolovanja koje je rezultiralo”.

Maska se takođe vratila na uličnu scenu. U lokalnom javnom prijevozu ili u supermarketu ponovo se mogu vidjeti ljudi sa zaštitnim maskama.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu