Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) povlači iz opticaja novčanice konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u razdoblju od 1998. do 2009. godine.

Novčanice se povlače kako slijedi:

Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 1998;
Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2002;
Apoeni 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2007;
Apoeni 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM sa godinom izdanja 2008;
Apoen 50 KM sa godinom izdanja 2009.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Novčanice koje se povlače iz opticaja se mogu vidjeti na linku Novčanice KM koje se povlače iz opticaja i prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja od 1. januara 2025. godine.

Novčanicama konvertibilne marke apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenim u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine mogu se nesmetano vršiti plaćanja u prometu, zaključno sa 31. decembrom 2024. godine, saopćeno je iz Centralne banke BiH.

Od 1. januara 2025. godine navedena izdanja novčanica KM prestaju biti zakonsko sredstvo plaćanja i ne mogu se primati u prometu za podmirivanje bilo kakvih obaveza, te podliježu isključivo procesu zamjene kao novčanice povučene iz opticaja.

“Zamjenu novčanica, nakon što prestanu biti zakonsko sredstvo plaćanja, u 2025. godini će obavljati komercijalne banke u Bosni i Hercegovini. Nakon isteka roka zamjene u komercijalnim bankama, zamjenu će obavljati Centralna banka BiH u roku u od 10 godina, počev od 01. januara 2026. godine, zaključno sa 31. decembrom 2035. godine”, stoji u saopćenju.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Novčanice koje ostaju u opticaju

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM izdanja 2012., 2017., 2019. i 2024, kao i oba izdanja novčanica apoena 200 KM ostaju u opticaju i na njih se ne odnosi proces povlačenja.

Novčanice apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM koja će ostati u opticaju imaju uspravnu mikrooptičku zaštitnu nit “Motion™”, dok novčanice koje se povlače iz opticaja nemaju ovo zaštitno obilježje, te se na osnovu te lako uočljive vizuelne razlike može lako utvrditi da li se radi o izdanju koje će ostati u opticaju, ili o izdanju koje će prestati biti zakonsko sredstvo plaćanja sa 31.12.2024. godine.

Novčanice izdanja koje ostaju u opticaju nakon 31.12.2024. godine mogu se vidjeti na linku Novčanice KM koje ostaju u opticaju.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Povlačenjem novčanica apoena 10 KM, 20 KM, 50 KM i 100 KM puštenih u opticaj u periodu od 1998. do 2009. godine povećat će se nivo kvaliteta novčanica u opticaju, jer će se novčanice koje se povlače iz opticaja zamjenjivati sa novim novčanicama visoke kvalitete.

Također, u opticaju će ostati samo novčanice koje posjeduju identičnu i unaprijeđenu zaštitu od krivotvorenja, što će olakšati provjeru autentičnosti za javnost, osoba koje obavljaju ručnu obradu novčanica, kao i na uređajima za prijem i obradu novčanica, stoji u saopštenju.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kadaveričnom donacijom organa, 23. aprila 2024. godine u BiH je napravljen vrlo značajan korak u implementaciji projekta transplantacijske medicine. U saradnji timova Kantonalne bolnice Zenica, Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i Kliničke bolnice Merkur iz Zagreba u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla obavljene su transplantacije jetre i rožnice.

Eksplantaciju jetre u Kantonalnoj bolnici Zenica samostalno je obavio multidisciplinarni tim Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, dok je transplantacija u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla urađena uz superviziju doc. dr. Danka Mikulića i doc. dr. Jadranke Pavičić Šarić iz Kliničke bolnice Merkur iz Zagreba.

Rani postoperativni tok pacijenata se odvija u skladu sa urađenim operativnim procedurama i pacijenti su trenutno hemodinamski stabilnog stanja.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Model domaće i međunarodne saradnje rezultirao je pozitvnim uspjesima. Transplantacija jetre koja je urađena tokom jučerašnjeg dana pokazatelj je da transplantacija kao vid liječenja ostaje jedan od prioritetnih projekata u tuzlanskom centru. Ovo je prva urađena transplantacija jetre od 2021. godine i nadam se da će projekat transplantacije organa i tkiva doživjeti svoj zamah, te da će broj obavljenih transplantacija u narednom periodu biti mnogo veći. Za nas je projekat transplantacije od izuzetnog značaja, jer pored toga što pacijentima nudimo novu šansu za život, unapređenjem transplantacijske medicine radimo i na razvoju svih medicinskih procedura”, istakao je direktor JZU UKC Tuzla, prof. dr. med. sc. Šekib Umihanić.

U Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla uz multidisciplinarni tim ljekara za eksplantaciju i transplantaciju Klinike za hirurgiju i Klinike za anesteziologiju i reanimatologiju, doprinos u obavljanju pomenutih transplantacija dali su i stručni timovi Poliklinike za transfuziologiju, Poliklinike za laboratorijsku dijagnostiku, Bolničke apoteke, Zavoda za psihološku i socijalnu zaštitu i Sektora za tehničke poslove.

“Univerzitetski klinički centar Tuzla izražava veliku zahvalnost članovima porodice donora, ali i kolegama, supervizorima iz Kliničke bolnice Merkur iz Zagreba, kao i pripadnicima MUP-a TK koji su službenom pratnjom organa doprinijeli bržem transportu istih što je u ovakvim slučajevima od izuzetnog značaja”, navodi se u saoopštenju UKC TK.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Društvo za ugrožene narode, Memorijalni centar Srebrenica i Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji, u pismu upućenom svim državama članicama Ujedinjenih naroda, pozivaju sve ambasadore zemalja članica UN-a da glasaju za podršku rezoluciji Generalne skupštine kojom bi se 11. juli proglasio Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.

“Ta rezolucija značajno će unaprijediti ljudska prava, pridonijeti pravdi na Zapadnom Balkanu i oslabiti toksični utjecaj ekstremističkih nacionalista na budućnost nove generacije”, izjavila je ekspertica Društva za ugrožene narode za prevenciju genocida i zaštitu ljudskih prava Jasna Čaušević.

U julu 1995. vojnici bosanskih Srba pod zapovjedništvom bivšega generala jugoslavenske Vojske Ratka Mladića, kako se napominje u pismu upućenom Generalnoj skupštini UN-a, ubili su više od 8.000 Bošnjaka (bosanskih Muslimana), uglavnom muškaraca i dječaka, ali i više stotina žena. Kao što je bivši glavni sekretar UN-a Kofi Annan kasnije priznao, Ujedinjeni narodi i njihove mirovne snage nisu ispunili svoju dužnost da zaštite živote koji su im povjereni.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Unatoč tome što su Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) presudili da je sve što se dogodilo u Srebrenici bio zločin genocida, Srbija i bosanski Srbi, njeni saveznici, uporno su odbijali prihvatiti presude sudova, uključujući i stav ICJ-a iz 2007. da Srbija nije ispunila svoju dužnost da spriječi genocid. Godine 2015. Ruska Federacija je, kao srpski saveznik, stavila veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a, koja je bila slična rezoluciji o kojoj će diskutirati Generalna skupština 2. maja ove godine”, navodi se u pismu.

Ovaj put će rezolucija biti predložena u Generalnoj skupštini UN-a stoga je Rusija ne može blokirati, ali može zajedno sa Srbijom lobirati da ne dobije podršku.

Kako se dalje dodaje, Vučić “koji izopačeno poziva na poštivanje međunarodnog prava, tvrdi da bi Rusija i Kina stavile veto na još jednu takvu rezoluciju Vijeća sigurnosti”. O aktualnoj rezoluciji trebale bi raspravljati 193 države članice UN-a. Za njeno usvajanje potrebna je dvotrećinska većina, a Vučić, kako se navodi u pismu intenzivno lobira kako bi osigurao glasove potrebne za njen bojkot.

“Nacionalistička reakcija, koju danas susrećemo na ulicama Republike Srpske, zaista je zastrašujuća. Histeričnom retorikom i oštrim govorom mržnje podstiče se protivljenje rezoluciji Generalne skupštine”, upozorila je Čaušević.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Poručuje kako bi države članice UN-a morale vidjeti te proteste onakvima kakvi jesu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik entiteta RS Milorad Dodik, kako se ocjenjuje u pismu, nastoje radikalizirati mlađu generaciju i iskoristiti neriješene regionalne napetosti. Nasljednici Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića odbacuju dostojanstven, kultiviran i etičan način obilježavanja sjećanja na genocid, “kako bi uskratili mladim Srbima spoznaju o istini vlastite prošlosti, u nadi da će produžiti podjele i sukobe na zapadnom Balkanu”.

“Usvajanjem ove rezolucije poslala bi se jasna poruka da svijet nije spreman tolerirati negiranje genocida”, podvlači Čaušević.

Osnivačica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko optužuje protivnike rezolucije da omalovažavaju temeljne ideale UN-a.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Rezolucija podupire UN-ova načela istine, pravde, demokracije i poštivanja ljudskih prava. Dugo očekivana moralna obnova Srbije nužan je preduvjet za bilo kakvu normalizaciju odnosa u regiji”, naglasila je Biserko.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić upozorava na opasne posljedice takve srpske politike.

“Poricanje zločina najjasniji je znak da će se on ponoviti”, poručio je.

U pismu se ističe da su sjećanje i memoralizacija ključni za sprečavanje budućih genocida te se pozivaju države članice Ujedinjenih naroda, uključujući i Srbiju, da pokažu svoje čvrsto opredjeljenje za poštivanje Povelje UN-a i Opće deklaracije o ljudskim pravima, tako što će se pridružiti predlagačima i susponzorima te dati punu i svesrdnu podršku rezoluciji Generalne skupštine.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?