Connect with us

SVIJET

Njemačka priprema svoju verziju zelene karte: Šta to znači za radnike iz BiH?

Objavljeno

na datum

Vlada u Berlinu priprema njemačku verziju zelene karte po uzoru na Kanadu, jer ima milione otvorenih radnih mjesta, a demografija je neumoljiva. Jednim okom se gleda na radnu snagu sa Zapadnog Balkana, piše Deutsche Welle.

„Uvodimo kartu šansi sa transparentnim sistemom bodovanja, kako bi ljudi, koji su potrebni našoj zemlji, lakše došli do nas“, rekao je ministar rada Hubertus Heil (SPD) za nedjeljno izdanje tabloida Bild.

Takozvana karta šansi (Chancenkarte) veoma podsjeća na američku ili kanadsku zelenu kartu (Green Card). Tako nešto već odavno zazivaju posebno poslodavci u Njemačkoj.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Jer, zemlji nedostaje radne snage. Neumoljiva demografija kaže da će do 2035. biti sedam miliona manje ljudi na tržištu rada – ukoliko se doseljavanje osjetno ne pojača, piše Deutsche Welle.

Socijaldemokratski ministar Heil kaže da je teško tražiti posao u Njemačkoj ukoliko niste fizički tu, pa bi da olakša i sam dolazak.

Kako sada stoje stvari, svako ko je u Njemačkoj završio školovanje – bilo kojeg stepena – taj će automatski dobijati kartu šansi.

Ako nije, onda mora da ispuni tri od četiri kriterijuma: Obrazovanje (kvalifikacija) iz inostranstva, radno iskustvo od barem tri godine, znanje njemačkog ili raniji boravak u Njemačkoj, i to da je mlađi od 35 godina.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

„Treba nam useljavanje“, rekao je Heil. „Iz godine u godinu bismo, u skladu sa potrebama, određivali kontingent koliko ljudi može da dobije kartu šansi kako bi jedno određeno vrijeme tražili posao ili praksu. Tokom tog perioda će morati finansijski sami da se staraju o sebi“, dodao je.

Karta šansi bi trebalo da olakša i sam dolazak u Njemačku, čak i bez radnog mjesta – kako bi se to mjesto potražilo.

Iako stvar još nije utanačena u Vladi kancelara Olafa Scholza, nema sumnje da će biti ove jeseni. Jer, sva tri koaliciona partnera – Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali – zalažu se za olakšavanje useljavanja.

Pogled ka Balkanu

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Relativno novi njemački zakon o doseljavanju omogućava rad svima koji nađu poslodavca – pod uslovom da su za nešto stručni. Mogu da budu računovođe ili šoferi, važno je da imaju neki papir.

Izuzetak je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, donijeto u jeku izbjegličke krize kada su se migrantima iz Sirije i daljeg istoka masovno pridruživali potražioci azila iz Srbije, Makedonije ili sa Kosova.

Tada je utanačeno da godišnje 25.000 ljudi iz zemalja Zapadnog Balkana može dobiti radne dozvole u Njemačkoj, čak i kad su u pitanju nekvalifikovani radnici.

No ovog ljeta ispostavilo da ni to nije dovoljno. „U zemljama Zapadnog Balkana ima dosta radne snage koja bi radila u hotelima i restoranima u Njemačkoj“, zavapio je Gido Celik, šef udruženja ugostitelja i hotelijera Dehoga.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Toj branši je, poslije brzog oporavka nakon ere lockdown-a, odjednom zafalilo mnogo radne snage. Slično se desilo sa aerodromima i aviokompanijama koji su otpuštali ljude tokom perioda lockdown-a. Ovo ljeto je zato u Njemačkoj bilo haotično za mnoge koji su htjeli da odlete na odmor.

Doduše, pitanje je koliko još ima ljudi spremnih da pakuju kofere na isušenom Zapadnom Balkanu. To su ove godine dobro osjetili u hrvatskom turizmu gdje konobari i sobarice, umjesto iz Srbije i BiH, sve češće dolaze iz Nepala i Filipina.

Useljavanjem protiv kataklizme

„Nikada prije u Njemačkoj nije bilo toliko upražnjenih radnih mjesta kao danas“, pisao je nedavno magazin Spiegel u naslovnoj temi. „Manjak personala guši aerodrome, restorane ili bazene – a opet je tek sitnica u odnosu na ono što prijeti zemlji“, dodali su.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Statistika pokazuje da je 1,74 miliona radnih mjesta slobodno, mada ih je zapravo vjerovatno mnogo više.

Tako radno mjesto u njezi starih lica ostaje upražnjeno u prosjeku 239 dana – dakle poslodavci po skoro osam mjeseci ne mogu da nađu njegovatelja. Jedva da je bolje sa limarima, majstorima za grijjanje i klima-uređaje gdje se na novog zaposlenog čeka po 224 dana. U visokogradnji se radnik traži 221 dan u prosjeku, a kod medicinskih sestara, babica i sanitetlija prosjek je 188 dana.

Sve to može odvesti horor-scenariju po njemačku ekonomiju u kojem bi do 2060. na jednog penzionera dolazilo tek 1,7 radnika. Ni danas taj odnos nije sjajan (2,7) što vodi relativno niskim penzijama.

Da bi se to izbjeglo, stručnjaci računaju da Njemačkoj svake godine treba 400.000 doseljenika.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Zato je, kažu iz vladajuće koalicije, potrebna promjena paradigme – to jest, da Njemačka sebe konačno proglasi „useljeničkom zemljom“ poput Kanade. Tome se decenijama opirala Hrišćansko-demokratska unija, pa i tokom četiri kancelarska mandata Angele Merkel.

Koliku promjenu to iziskuje lijepo ilustruje jedan od prijedloga Liberala: Oni traže da se u njemačke institucije koje rade sa građanima uvede engleski kao drugi jezik. Tako bi moglo biti da, dok gastarbajteri uče njemački, njemački službenici uče engleski.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

SVIJET

Potez vrijedan hvale: Kolumbija će liječiti povrijeđenu djecu iz pojasa Gaze

Objavljeno

na datum

Administator

Kolumbijska vlada će primiti i pružiti medicinsku skrb palestinskoj djeci povrijeđenoj u ratu koji već devet mjeseci vodi Izrael u Pojasu Gaze.

“Donijeli smo odluku o pružanju humanitarne pomoći palestinskoj djeci koja će sa svojim porodicama putovati u Kolumbiju na liječenje”, objavila je zamjenica sekretara za multilateralne poslove Elizabeth Taylor Jay u Stockholmu, gdje boravi u državnom posjetu s kolumbijskim predsjednikom Gustavom Petrom.

Kako javlja AFP, predstavnica nije precizirala koliko će palestinske djece Kolumbija prihvatiti, kada bi mogla stići ili kako bi uspjela napustiti Pojas Gaze.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Petro, izabran 2022. kao prvi ljevičarski predsjednik u historiji Kolumbije, više je puta oštro kritizirao izraelsku ofanzivu u Pojasu Gaze.

U maju je najavio prekid diplomatskih odnosa s Izraelom i opisao vladu premijera Benjamina Netanyahua kao genocidnu u načinu na koji vodi rat u Pojasu Gaze.

Također je najavio da obustavlja kupovinu oružja koje proizvodi Izrael, koji je jedan od glavnih dobavljača ove južnoameričke zemlje. Prošle je sedmice kolumbijski predsjednik najavio da će njegova zemlja obustaviti izvoz uglja u Izrael za vrijeme trajanja rata.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati

SVIJET

Putin zvanično iznio ruske uslove za mir s Ukrajinom: “Ako to ispune odmah zaustavljamo rat”

Objavljeno

na datum

Administator

Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku s najvišim diplomatima u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova u Moskvi je kazao kako je Rusija je spremna započeti pregovore s Ukrajinom u svakom trenutku, ali pod jednim uslovom.

Putin je kazao da će Rusija prekinuti vatru i pristupiti mirovnim pregovorima ako Ukrajina odustane od svojih ambicija za NATO i povuče svoje snage iz četiri ukrajinske regije za koje tvrdi da Moskva polaže pravo.

“Ukrajinske trupe moraju se u potpunosti povući iz Donjecke i Luganske narodne republike, te regija Zaporožje i Herson – posebno s cijelog teritorija ovih regija unutar njihovih administrativnih granica kakve su postojale kada su se pridružile Ukrajini. Nakon što Kijev objavi svoju spremnost za to i započne stvarno povlačenja trupa iz ovih regija, kao i formalnog odustajanja od planova za pridruživanje NATO-u, odmah ćemo prekinuti vatru i započeti pregovore”, rekao je Putin.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Putin je naglasio da je Rusija spremna ući u pregovore s Ukrajinom što je prije moguće, priznajući složenost situacije u koju je uključena.

Dodao je kako je Rusija spremna garantovati sigurno povlačenje ukrajinskih jedinica kako bi se to i dogodilo.

“Spremni smo sutra sjesti za pregovarački stol, potpuno svjesni jedinstvenih pravnih okolnosti. Uprkos njima, postoje legitimne vlasti, čak i prema njihovom ustavu, s kim možemo pregovarati”, poručio je Putin.

Dodao je kako je predsjednički mandat Volodimira Zelenskog završio, a njegov legitimitet se ne može vratiti ni na koji način.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Prethodno izabranom šefu Ukrajine je istekao predsjednički mandat, zajedno s njegovim legitimitetom, koji se ne može vratiti nikakvim lukavstvima”, istakao je ruski predsjednik.

Prema Putinovim riječima, Vrhovna Rada (ukrajinski parlament) ostaje legitimna vlast, za razliku od ukrajinske izvršne vlasti. Dodao je da otkazivanje izbora odražava narav sadašnje vlasti u Kijevu

“Situacija s otkazivanjem izbora odraz je same prirode kijevskog režima, koja ima svoje korijene u oružanom udaru 2014. i isprepletena je s njim. Činjenica da se otkazivanjem izbora nastavljaju držati vlasti – te su radnje zabranjene člankom 5 ukrajinskog ustava, rekao je Putin.

Smatra da je u toku pokušaj uzurpacije vlasti u Ukrajini.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Sadašnje tragično poglavlje u historiji Ukrajine započelo je nasilnim preuzimanjem vlasti, neustavnim državnim udarom 2014. Izvor sadašnjeg kijevskog režima je oružani udar, a sada se krug zatvorio: izvršna vlast u Ukrajini ponovno je, kao i 2014., uzurpirana i drži se protuzakonito”, smatra Putin.

Nastavi čitati

SVIJET

Objavljeni podaci zastrašujućeg stradanja Wagnerovaca u Bahmutu, porodicama isplaćene milijarde

Objavljeno

na datum

Administator

Plaćenička skupina Wagner, koju je vodio Jevgenij Prigožin, regrutirala je 48.366 osuđenika iz ruskih zatvora da se bore u invaziji na Ukrajinu, pokazalo je zajedničko istraživanje novinara Mediazone i BBC Rusija.

Novinari su dobili i analizirali interne zapise iz ove privatne vojne kompanije koja dokumentira isplate porodicama poginulih boraca u borbi.

Wagnerovi regruti tražili su od zatvorenika da služe na fronti šest mjeseci u zamjenu za pomilovanje i brisanje kaznenih dosjea, uz dobru platu i isplatu osiguranja njihovim rođacima u slučaju da poginu ili budu ranjeni. Meduza je sažela nalaze novog izvještaja o velikom broju smrtnih slučajeva Wagner grupe.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Oni koji su potpisali ugovore s Wagnerom dobili su posebne oznake za pse s identifikacijskim brojevima oblikovanim u “KXXX-XXX”, gdje je prvi broj označavao zatvor regruta, a drugi broj bio povezan s pojedinačnim regrutom.

Prvi od ovih ugovora potpisan je 1. jula 2022. u zatvoru u blizini Sankt Peterburga. Wagner grupa izdala je “K1-001” osuđeniku s pozivnim znakom “DDR” (Istočna Njemačka). Kasnije je poginuo, a njegovo pravo ime nije poznato. Posljednji poznati slučaj Wagnerovih regrutacija desio se 7. februara 2023. u zatvoru u blizini Kemerova.

Mediazona i BBC Rusija identificirali su 341 od 501 zatvora naznačenih na ovim pločicama za pse. Ti objekti uključuju 227 zatvora visoke sigurnosti, 75 zatvora općeg režima i 28 zatvora posebnog režima. Wagner je također regrutirao u logorima minimalne sigurnosti i medicinskim popravnim ustanovama.

Wagnerova interna evidencija pokazuje pseće oznake za 48.366 muškaraca, što je otprilike u skladu s javnom tvrdnjom Jevgenija Prigožina da je njegova privatna vojna kompanija regrutirala oko 50.000 zatvorenika.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Većina Wagnerovih boraca poginula je u ruskom zauzimanju Bahmuta, što je plaćenička grupa privatno nazvala “Operacija mljevenje mesa”. Prigožin je rekao da je bitka počela 8. oktobra 2022. i završila 20. maja 2023., ali podaci o smrtnim slučajevima do kojih su došli Mediazona i BBC Rusija pokazuju da je zapravo trebalo više vremena da se zauzme grad, a plaćenici su umirali na tom području već u julu 15. 2022., pa sve do 6. juna 2023.

Prema tim podacima, bitka za Bahmut trajala je 327 dana i odnijela živote najmanje 19.547 Wagnerovih boraca, od kojih su 17.175 bili osuđenici, a preostalih 2.372 bili su dobrovoljni plaćenici. Ako se vremenski okvir bitke ograniči na ono što je Prigožin tvrdio, broj Wagnerovih poginulih u Bahmutu neznatno pada na 18 329 ljudi.

Ukupno se jedan od tri zatvorenika koji su se prijavili u Wagnerovu grupu (35,5 posto, prema internim izvještaja) nikada nije vratio iz “Bahmutskog mlina za meso”.

Novinari su izračunali da je Wagner Group potrošio gotovo 108 milijardi rubalja (1,3 milijarde dolara) na isplate rođacima svojih ljudi poginulih u borbama za Bahmut. Svaka je porodica dobila pet miliona rubalja (61.000 dolara) odštete, plus još 300.000 rubalja (3.700 dolara) za organizaciju pogreba.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Rođaci regrutiranih osuđenika ukupno su dobili 92,5 milijardi rubalja (1,14 milijardi dolara), dok su obitelji redovnih plaćenika dobile 15,4 milijarde rubalja (189 miliona dolara).

Istraga Mediazone i BBC Rusija pokazuje da je Prigožin govorio istinu kada je rekao da je Wagnerova grupa izgubila oko 20.000 ljudi u bitci za Bahmut, ali je lagao o stopama smrtnosti između regrutiranih osuđenika i dobrovoljnih plaćenika. U intervjuu iz maja 2023. sa blogerom Konstantinom Dolgovom, Prigožin je lažno tvrdio da su stope smrtnosti među obje grupe bila otprilike 20 posto.

Prigožin je tvrdio da je svrha “Bahmutskog mljevenja mesa” bila iscrpiti neprijatelja ubijanjem što je više moguće ukrajinskih vojnika. Rekao je da je 50.000 ukrajinskih oružanih snaga poginulo braneći grad, a još 50.000 do 70.000 je ranjeno. Međutim, ukrajinski projekt UALosses , koji prati gubitke ukrajinske vojske putem javno dostupnih osmrtnica, potvrdio je smrt 8.900 ukrajinskih vojnika u bitci za Bkhmut.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu