Connect with us

BOSNA I HERCEGOVINA

Da li će bh. prijevoznici i građani satima čekati prelazak granice nakon ulaska Hrvatske u Schengen

Objavljeno

na datum

Nakon što Hrvatska uđe u schengenski prostor, bh. prijevoznici suočit će se sa nizom poteškoća. Vlasti već trebaju početi raditi na iznalaženju načina smanjenja gužvi na graničnim prijelazima.

Teretna vozila koja prevoze robu iz BiH u zemlje Evropske unije, mogla bi u kolonama čekati i do deset sati nakon što Hrvatska uđe u Schengen. O detaljima svih poteškoća sa kojima će se prijevoznici suočiti ukoliko vlast odmah ne krene sa planiranjem procesa prilagodbe, pitali smo predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH.

“Ulazak Republike Hrvatske u Schengen je novi izazov s kojim će se BiH suočiti i sasvim je opravdana bojazan da će ovo dodatno zakomplicirati trenutnu situaciju na graničnim prijelazima u aspektu prekograničnog režima roba, ali i putnika”, kazao je za Klix.ba dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Istakao je kako su velike gužve teretnih vozila odavno prisutne na graničnim prijelazima te da će ulaskom Hrvatske u Schengen one nesumnjivo biti još veće ukoliko se ne izvrši pravovremeni proces prilagodbi.

“BiH nema iskustava u ovom pogledu, no postoje lekcije i iskustva u odnosima koji su postojali na granici između Hrvatske i Slovenije. Zbog toga je Vanjskotrgovinska komora BIH pozvala kolege iz Hrvatske gospodarske komore, kao i sve zainteresirane privrednike koji se bave prijevozom i logistikom na sastanak kako bi se pripremili na ono što nas čeka”, naglasio je.

Iskustva Hrvatske i Slovenije, ističe Vuković, trebaju ukazati na situaciju u kojoj su primjenjivani standardi koji podrazumijevaju niz kontrola.

“To su bili zastoji i kolone. To sada čeka BiH. Mi s Hrvatskom imamo u međunarodnom cestovnom prometu putnika 9 graničnih prijelaza te 20 stalnih prijelaza za pogranični promet. Od tih 9, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača gdje imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji imaju fitosanitarnu kontrolu. Sada su dva, a mi se borimo da dobijemo barem još jedan, treći.. Razlog tome je činjenica kako u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15”, ističe Vuković.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

To u praksi znači da ukoliko u 16 sati dođete na granični prijelaz, morate čekati do sutra ujutro.

“To je problem oko kojega pregovaramo s Hrvatskom kako bi otvorili te zelene koridore za lako kvarljivu robu, a jedan od prijedloga idu u smjeru da se uspostavi barem jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata”, kazao nam je.

Vanjskotrgovinska komora je prema riječima Vukovića na sebe preuzela dio tereta da s Hrvatskom gospodarskom komorom iznađe adekvatna rješenja i ponudi ih donosiocima odluka. Podsjetio je na pandemijske okolnosti kada su bila otvorena samo tri granična prijelaza za robe te da je bilo situacija kada je u koloni bilo i po 150 kamiona.

“Ulaskom Hrvatske u Schengen očekuje se veliki pritisak. Osim velike vanjskotrgovinske razmjene s Hrvatskom koja u prvih šest mjeseci 2022. godine iznosi oko 3,7 milijardi KM, 72 posto bh. roba izvozi se na tržište EU-a, preko Hrvatske. Kakav problem prijeti domaćim izvoznicima, može se ilustrirati situacijom u kojoj bi izvoznici, kada bi čekali 5 do 10 sati na prijelazu, morali plaćati penale zbog činjenice da nisu dovezli robu na vrijeme”, upozorio je.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Naglasio je kako se ne zna šta će se konkretno događati, ali da su nadležni u BiH obavezni analizirati koji su to prijelazi najbolji za BiH, te koje bi robe išle na koje prijelaze radi rasterećenja.

“Da, ako je moguće, dobijemo koji prijelaz više. Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz BiH u Hrvatsku, te da je u 2021. godini veći za oko 40 posto u odnosu na broj ulazaka u 2015. godini”, zaključio je Vidović.

I građani mogu očekivati duža čekanja na granicama sa Hrvatskom.

Sa izazovima dugih čekanja na prelazak granice suočit će se i građani. Već su najavljena duža čekanja prilikom ulaska u Schengen zonu te detaljniji pregledi na granicama.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Konkretno, očekujemo duža zadržavanja na graničnim prijelazima zbog detaljnijih kontrola. Kao što znate, između Hrvatske i Slovenije neće postojati čvrsta granica kao što je to sad slučaj, i mi očekujemo, a tako su nam i najavili iz Granične policije Republike Hrvatske da će pregledi biti detaljniji”, kazao je za Klix. ba potpredsjednik Udruženja u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prevozu putnika VTK BIH Saudin Parić.

Očekuju da će do kraja godine režim kontrola na granicama sa Hrvatskom već biti strožiji jer i službenicima Granične policije Hrvatske je potrebno vrijeme za provedbu proceduru ulaska u Schengen.

Da li će bh. vlasti nešto konkretno uraditi, ili će Hrvatska u Schengenu postati noćna mora za vozače i privrednike, pokazat će period koji slijedi.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

BOSNA I HERCEGOVINA

Mladi pomažu mladima – PromIT sa projektom ”MINI MOMENTUM podrška malim, još uvijek neotkrivenim biznisima

Objavljeno

na datum

Administator

Marketinški tim Promit pokrenuo je novi projekt pod nazivom ”Mini Momentum” kojim podržavaju male, još uvijek neotkrivene biznise.

Iz tima kažu da vjeruju da svaka ideja zaslužuje priliku da zasja, a svaki poduzetnik zaslužuje podršku na svom putu. Sa Mini Momentumom, ne samo da ćete dobiti marketinšku promociju vašeg biznisa, već ćete biti dio zajednice koja vas podržava i ohrabruje na svakom koraku.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U sklopu prve godine Fakulteta Informacijskih Tehnologija u Mostaru, studenti marketinškog tima ,PROMIT” odlučili su kreirati projekt koji cilja na velike biznise i one koji to žele biti.

Zašto je taj projekat drugačiji od ostalih?

Odgovor na ovo pitanje daju sami studenti koji su angažirani u raznim poslovnim sferama, što im pruža značajnu prednost u odnosu na druge timove. Tim sastavljen od studenata iz različitih gradova našeg kantona i okoline omogućava marketinšku saradnju različitih obima bez obzira na lokaciju pojedinca.

Tijekom protekla dva mjeseca, članovi tima PROMIT su se redovno sastajali putem raznih online platformi, što je dokaz da suvremene tehnologije mogu efikasno prevazići geografske barijere. Njihova saradnja rezultirala je ne samo uspješno završenim projektnim zadacima, već i stvaranjem mreže podrške koja će im koristiti u budućim profesionalnim izazovima.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Naša zajednička želja za učenjem i usavršavanjem u Mostaru nas je povezala, iako smo svi fizički udaljeni jedni od drugih” ističe nam Đubo Aldijana, članica tima i studentica prve godine Fakulteta informacijskih tehnologija.

Efikasnost, pristupačnost i želja za radom samo su neke od kvaliteta koje krase ovaj tim. Ukoliko im povjerite svoj projekt, sigurno nećete pogriješiti. Jedan od najznačajnijih projekata jeste ,Mini Momentum”. Ovaj projekt je namijenjen kampanjama za lokalne, privatne i manje biznise različitih djelatnosti. Priliku za učešće u ovom projektu imaju apsolutno svi koji žele svoj posao približiti mlađoj populaciji, a isto tako studentima povećati kreativnost i želju za radom. Spoj marketinških strategija, informatike i grafičkog dizajna garantira sinergiju koja vodi ka uspjehu..

“Ono što našim trudom i zalaganjem želimo dokazati, pored uspješnih marketinških priča, jeste da daljina koja nas razdvaja nije prepreka kako bi vaš posao ugledao svjetlost dana, a naša priča postala još uspješnija i puna novog iskustva.” poručila nam je Mehadžić Amina, vođa tima. Osim Mehadžić Amine, tim čine i Muranović Sara, Đubo Aldijana, Selimagić Sabahet, Kršić Faris i Hadžić Zejd.

Promovirajte svoj biznis, ostvarite svoje snove i doživite Mini Momentum. Kontakt: Pomit.ba

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Novi pravilnik o zabrani pušenja u FBiH stupa na snagu 13. juna, koje izmjene donosi

Objavljeno

na datum

Administator

Novi pravilnik o zabrani pušenja u FBiH stupa na snagu 13. juna i detaljno propisuje uslove za posebne prostore i prostorije za pušenje.

Iz Ministarstva zdravstva FBiH su odgovorili na naš upit o tome da li je pušenje IQOS-a, nargila i elektronskih cigara sada dozvoljeno u zatvorenim prostorima.

Kako navode, elektronska cigareta je proizvod koji se može koristiti za pušenje upotrebom pare koja sadrži nikotin putem usnika ili bilo koji sastavni dio tog proizvoda, uključujući uložak, posudu za ponovno punjenje i uređaj bez uloška ili posude.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Elektronske cigarete mogu biti potrošne ili ponovno punjive putem posude za ponovno punjenje ili ponovno punjive pomoću uložaka za jednokratnu upotrebu.

Vodena lula je naprava za pušenje kod koje dim prolazi kroz posudu sa vodom i hladi se prije udisanja kroz savitljivo crijevo. Vodena lula podrazumijeva nargilu, hookah, i šišu.

Zakonom je definisana i sama radnja pušenja kao radnja koja dovodi do sagorijevanja duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje, a kojom se stvara dim koji se oslobađa izravno u zrak i udiše ga osoba koja izvršava ove radnje.

Duhanski proizvodi za pušenje su svi duhanski proizvodi, osim bezdimnih duhanskih proizvoda čija upotreba u skladu sa zakonom ne uključuje postupak izgaranja. U iste spada i duhan za žvakanje, šmrkanje i duhan za oralnu upotrebu, navodi ovo ministarstvo.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U bezdimne duhanske proizvode, ovaj zakon ubraja i nesagorijevajući duhan koji se upotrebljava putem udisanja aeorosola od zagrijanog duhana, ali bez sagorijevanja.

Naprijed navedeno znači da se upotreba svih onih proizvoda, koji prema karakteristikama iz Zakona spadaju u bezdimne duhanske proizvode te nesagorijevajući duhan ne može nazvati radnjom pušenja pa se samim tim zabrana na iste ne može odnositi.

Dakle, upotreba bezdimnih duhanskih proizvoda, upotreba IQOS-a je dozvoljena u zatvorenim prostorima, dok elektronske cigarete i nargile podliježu zabranama i ograničenjima utvrđenim Zakonom i Pravilnikom.

Šta kažu pravila?

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Prema novim pravilima, vlasnici ugostiteljskih objekata koji žele dozvoliti pušenje u određenim sobama moraju se pridržavati strogih smjernica. Na vanjskoj strani vrata svake sobe u kojoj je dozvoljeno pušenje moraju biti postavljene jasne oznake sa sljedećim natpisima: “Dozvoljeno pušenje. Pušenje je štetno za vaše zdravlje.” i “Zabranjen ulazak i boravak lica mlađih od 18 godina.” Ove oznake moraju biti izrađene u formatu A4, štampane horizontalno, sa crnim slovima na bijeloj pozadini, koristeći font Arial 28 bold. Natpisi moraju biti centralno postavljeni, sa jednako razmaknutim marginama.

Pravilnik također propisuje da sobe za pušenje u zdravstvenim ustanovama, ustanovama za palijativnu njegu, njegu starijih lica, te ustanovama za izdržavanje kazne, moraju ispunjavati specifične uslove. Prostorija za pušenje mora biti potpuno zatvorena i fizički odvojena od drugih prostora, odnosno nepušačkih zona. Površina prostorije ne smije biti manja od 10 kvadratnih metara, niti veća od 20% ukupne površine javnog prostora. Također, prostorija ne smije služiti kao prolaz u druge prostorije.

Dodatno, u prostoriji za pušenje nije dozvoljeno konzumiranje hrane ili pića. Prostorija mora biti zatvorena sa svim zidovima i plafonom, a vrata se moraju automatski zatvarati i ne smiju ostati otvorena. Zatvoreni prozori i vrata smatraju se dijelom zida. Iznad ili uz vrata prostorije za pušenje mora biti postavljena oznaka: “Prostor za pušenje. Pušenje je štetno za vaše zdravlje.” Također, mora biti jasno naznačeno da je ulazak maloljetnim osobama zabranjen.

U slučaju kvara ventilacijskog sistema, ispred ulaza u prostoriju za pušenje mora se automatski pojaviti oznaka: “Zabranjeno pušenje zbog kvara na ventilacijskom sistemu.” Ove mjere osiguravaju da dim ne prelazi u druge dijelove objekta i da se prostorije za pušenje koriste u skladu sa zdravstvenim standardima.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Novi pravilnik ima za cilj zaštitu zdravlja građana, posebno nepušača, dok istovremeno pruža kontrolisane uslove za pušače. Ovo je dio šire strategije za smanjenje štetnog uticaja duhana na javno zdravlje, što je prepoznato kao prioritet u zdravstvenoj politici Federacije BiH.

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Sud BiH odredio pritvor Ramizu Durakoviću zbog sumnje na ratne zločine iz 1993. godine

Objavljeno

na datum

Administator

Postupajući tužilac iz Posebnog odjela za ratne zločine uputio je prema Sudu BiH prijedlog pritvora za osumnjičenog:

-Duraković Ramiza, rođenog 1961. godine u Prijepolju, posjeduje putnu ispravu SR Njemačke.

Navedeni osumnjičeni lišen je slobode na GP Uvac, a pod istragom je tužilaštva i sumnjiči se da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH, u svojstvu komandanta Armije RBiH, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

On je osumnjičen da je kao komandant 43. drinske brigade, sa stvarnom i efektivnom kontrolom nad pripadnicima brigade, nakon što su preko teritorije Crne Gore ušli na područje pod kontrolom VRS, 14.2.1993. godine sudjelovao u napadu na sela Šapiće, Trpinje i Trojan u kojima je živjelo stanovništvo srpske nacionalnosti, gdje su pripadnici 43. drinske brigade pucanjem iz automatskog oružja ubili jedanaest civila među kojima su bili stariji muškarci i žene, kao i jedno dijete. Najstarija žrtva imala je 73, a najmlađa 14 godina. Također, pri napadu su i ranili pet civila srpske nacionalnosti, među kojima su bile dvije maloljetne žrtve.

Nakon izvršenog napada, pripadnici 43. drinske brigade, zajedno sa osumnjičenim Duraković Ramizom, vratili su se na područje općine Goražde. Osumnjičeni je kao nadređena osoba pripadnicima brigade koji su izvršili zločin, iako je znao da je zločin počinjen, jer je i sam neposredno sa pripadnicima brigade kojima je komandovao sudjelovao u pomenutoj akciji, propustio da preduzme nužne i razumne mjere da izvršioci zločina budu procesuirani i kažnjeni.

Osumnjičeni se tereti za krivično djelo – ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. preuzetog KZ-a SFRJ u vezi sa članom 30. stav 2. KZ-a SFRJ.

Mjera pritvora predložena je iz razloga opasnosti od bjekstva (čl. 132. st. 1. tačka a) ZKP-a BiH), jer su za osumnjičenim koji je napustio BiH i bio nastanjen u inostranstvu više godina dugo tragale pravosudne i policijske agencije BiH, te posjeduje i državljanstvo SR Njemačke i odlaskom iz BiH postao bi nedostupan pravosudnim institucijama BiH.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Prijedlog za određivanje mjere pritvora upućen je Sudu BiH, gdje je održano ročište na kojem je postupajući tužilac detaljno obrazložio razloge za pritvor, nakon čega je Sud BiH i odredio pritvor prema osumnjičenom.

Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu