Ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH Vesko Drljača rekao je da je, zbog trenutnih dešavanja na geopolitičkoj sceni, bilo neophodno poduzeti odgovarajuće mjere u cilju ublažavanja negativnih posljedica na građane uslijed poskupljenja.

U intervjuu za Klix.ba Drljača je govorio o mjerama Vlade FBiH kako bi se pomoglo najugroženijim skupinama stanovništva, ali i općenito o rastu cijena potrošačke korpe, preporukama koje je Vlada dala poslodavcima, odlasku radne snage iz BiH te o mnogim drugim temama.

Vlada FBiH donijela je prije nekoliko dana Uredbu o programima podrške stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena, šta je sve obuhvaćeno njom?

Očigledno je da su dešavanja na globalnom nivou, agresija Rusije na Ukrajinu, kriza sa energentima i hranom, imala negativne posljedice i po našu ekonomiju. Dramatični skok cijena doveo je do pada kupovne moći građana, te je bilo neophodno poduzeti odgovarajuće mjere u cilju ublažavanja negativnih posljedica uslijed poskupljenja. Konkretno, radi se o programu podrške penzionerima, a njih je preko 360.000, korisnicima prava iz boračko invalidne zaštite, gdje se računa njih 100.000, osobama sa invaliditetom i civilnim žrtvama rata, kojih je 53.000, te primaocima stalne novčane i druge materijalne pomoći, u pitanju je 10.000 korisnika.

Ko sve ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć?

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini od 100 KM imaju penzioneri sa prebivalištem u BiH, koji pravo ostvaruju kod Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje, osim korisnika penzija za fizičku onesposobljenost i penzionera koji su u radnom odnosu. Ova novčana pomoć će se isplatiti uz julsku penziju, s tim da isto neće uticati na visinu zakonskog iznosa penzije.

Da li su već osigurana sredstva za isplatu?

Finansijska sredstva za isplatu jednokratne pomoći penzionerima osigurat će se u Budžetu Federacije BiH za 2022. godinu. Pravo na jednokratnu novčanu pomoć u visini od 100 KM imaju i korisnici iz boračko invalidske zaštite. Radi se o korisnicima prava na ličnu i porodičnu invalidninu, mjesečni novčani dodatak po osnovu priznanja ili odlikovanja i novčanu egzistencijalnu naknadu, ako nisu korisnici naknade iz programa podrške penzionerima.

Ovo pravo imaju osobe koje su ostvarile pravo na novčanu naknadu po istom osnovu za mjesec maj 2022. godine. Naknada će se isplatiti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Uredbe. Finansijska sredstva za ovu pomoć osigurat će se iz Budžeta Federacije BiH sa pozicije resornog ministarstva

Koje su još kategorije stanovništva obuhvaćene ovom Uredbom?

Pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 100 KM imaju i osobe sa invaliditetom i civilne žrtve rata, a koji su po ovom statusu ostvarili pravo na naknadu za mjesec maj, a koja se isplaćuje ili sufinansira iz Budžeta Federeracije BiH, uz uslov da nisu obuhvaćeni nekim od prethodno navedenih osnova.

Isplata jednokratne novčane pomoći ovoj kategoriji korisnika će se izvršiti u roku 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe. Finansijska sredstva za iste namjene osigurat će se u Budžetu Federacije BiH za 2022. godinu. Pravo na pomoć imaju i lica i porodice, koja su u skladu sa federalnim i kantonalnim propisima primatelji stalne novčane i druge materijalne pomoći, zbog nesposobnosti za rad ili su u stanju socijalne potrebe i koji se kao takvi se vode na evidenciji centara za socijalne rad ili nadležnih opštinskih službi. Ova lica i porodice ostvarit će pravo na pomoć koja se sastoji od paketa osnovnih životnih namjernica u vrijednosti od 500 KM.

Vlada Federacije BiH će na prijedlog Federalne direkcije za robne rezerve, odlukom utvrditi vrstu i količinu robe za ove namjene, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove uredbe. Distribucija ovih paketa će ići preko Crvenog križa u roku od 60 dana od dana donošenja Uredbe. Treba naglasiti, jer već imamo upite građana, da se pravo na novčanu pomoć može ostvariti samo po jednom osnovu. Da zaključim, jasno nam je da postojeću krizu možemo zajednički premostiti ukoliko uz volju pokažemo i visok nivo solidarnosti sa svim navedenim kategorijama stanovništva koje se ne mogu same izboriti sa poskupljenjima i naglo uvećanim troškovima života. Također, očekujemo da će se pomoć ugroženim kategorijama uskoro proširiti i na druge oblasti kao što su energetika, obrazovanje itd., te da će se i drugi subjekti aktivno uključiti u ove procese.

Obzirom da su primarno obuhvaćene socijalno ugrožene kategorije, može li se očekivati kontinuitet u pomoći, barem dok je aktuelan indeks rasta potrošačkih cijena?

Kao što sam naveo, sredstva za jednokratnu pomoć osigurana su iz Budžeta Federacije BiH. Vjerujem da će Vlada pomno pratiti razvoj situacije i da će u skladu sa svojim mogućnostima i mogućnostima Budžeta učiniti sve da socijalno ugroženim kategorijama stanovnštva i u budućnosti pomogne neophodnim novčanim i materijalnim sredstvima.

Posljednjih mjeseci aktuelna je priča o neusklađenosti iznosa potrošačke korpe sa prosječnim primanjima u BiH, šta Vlada FBiH konkretno može uraditi kako bi se te dvije cifre barem malo približile?

Vlada je u kontinuiranom dijalogu sa socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima. Traži se optimalno rješenje za povećanje minimalne i prosječne plaće, uz poresko raterećenje privrede i umanjenje doprinosa na platu. Radi se o potrebi sistemskog, reformskog rješenja, kojim će se stimulirati realni sektor i povećati zaposlenost i primanja. Mislim da je to jedini dugoročno ispravan put kojim trebamo ići.

Vlada FBiH preporučila je poslodavcima da u skladu sa svojim mogućnostima isplate zaposlenicima novčanu pomoć u iznosu jedne prosječne plate. Poslodavci nisu baš s oduševljenjem prihvatili ovaj prijedlog, smatrajući da se s recesijom i inflacijom raspoloživim sredstvima treba boriti Vlada. Kako ovo komentarištete?

Tačno je, data je preporuka poslodavcima da u skladu sa svojim mogućnostima isplate zaposlenicima novčanu pomoć do visine jedne prosječne plate, s tim da bi bili oslobođeni plaćanja doprinosa na tako isplaćenu novčanu pomoć svojim uposlenicima. Mislim da je ovo fer preporuka.

Sve više je aktuelna i tema da BiH uvozi radnu snagu. Koji je, po vašem mišljenju, razlog za ovo i kakve su dugoročne posljedice po ekonomski razvoj BiH?

Razloga je više, a glavni je što je kvalificirana radna snaga iz BiH, mnoštvo mladih ljudi i cijelih porodica, otišla u zapadne zemlje, gdje su im znatno veća primanja, životne i poslovne mogućnosti. Dugoročne posljedice mogu biti kobne za naš ekonomski razvoj. Stoga bi primarni cilj svake vlasti u ovoj zemlji trebao biti da stvore ekonomske, zakonske i općedruštvene uslove za ostanak obrazovanih i stručnih ljudi u BiH.