Connect with us

BOSNA I HERCEGOVINA

U Srebrenici je od 1992. do 1995. godine ubijeno 826 djece

Objavljeno

na datum

U Srebrenici je u periodu od 1992. do 1995. godine ubijeno 826 djece, a samo tokom jedne sedmice u julu 1995. godine ubijeno je 694 djece.

Ovo je izjavila istraživačica Zilha Mastalić-Košuta iz Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu.

“O izvršenim zločinima svjedoče brojni dokumenti, podaci, izjave, informacije, saznanja, kao i brojne presude osuđenim ratnim zločincima pred ICTY-em i pred domaćim sudovima, a masovnost i načini izvršenja zločina nad djecom u Srebrenici dokazuju da agresori nisu imali senzibiliteta ni prema najmlađoj i najzaštićenijoj kategoriji civilnog stanovništva”, kazala je Mastalić-Košuta povodom obilježavanja 27. godišnjice genocida u Srebrenici.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Pojašnjava da je zločin nad djetetom istovremeno i zločin nad njegovom porodicom, a time i cijelim društvom u cjelini, uz dalekosežne posljedice koje ostavljaju trajne promjene u društvenoj zajednici.

Mastalić-Košuta autorica je naučnih radova “Zločini nad djecom u Bosni i Hercegovini na primjerima Sarajeva, Mostara i Srebrenice (1992-1995)” i “Genocid nad djecom u Srebrenici – sigurnoj zoni UN-a jula 1995“ u kojima se, između ostalog, navode brojni primjeri i hronologija izvršenih zločina nad djecom u “sigurnoj zoni” UN-a u Srebrenici.

Nakon zauzimanja Srebrenice kolone ljudi iz svih pravaca bježale su prema glavnoj bazi UNPROFOR-a u Potočarima, gdje se smjestilo između 20.000 i 25.000 ljudi izbjeglih, uglavnom žena, djece, staraca i vojno nesposobnih.

Među njima i tridesetak gluhonijemih osoba, među kojima i gluhonijema djeca, koji su uglavnom likvidirani u narednim danima. Uslovi su bili nesnosni, a situacija haotična. Gladni i žedni, uspaničeni i prestrašeni. Bez lijekova i hrane, bez sanitetskih čvorova u najvećim julskim vrućinama.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Pripadnici VRS-a s tenkovima krenuli su 12. jula u pravcu Potočara. Zajedno s Ratkom Mladićem ušli su u Potočare, gdje je otpočeo progon oko 20.000 ljudi ispred vojne baze Holandskog bataljona. Srpske vojne i policijske snage, uključujući i jedinice iz Srbije i „Republike srpske Krajine“ 12. i 13. jula odvajali su muškarce između 14 i 65 godina, a nakon toga po kratkom postupku, na raznim mjestima oko baze UN-a u Potočarima ubijali ih.

U narednim danima ubijali su i žene, djecu, starce. Postoje podaci da su iz grupe u Potočarima odvajane i djevojčice od 15 godina i više i odvođene u Bratunac na strijeljanje. Relevantni izvori govore i o silovanjima. U bazi UN-a neke žene su od straha na silu abortirale djecu.

Žene koje su ostale s djecom svjedočile su kasnije i o užasnim događajima u kojima su majkama odvodili djecu na pogubljenje ili su ih ubijali u njihovom naručju. Najteže je bilo odvajanje majki od njihove djece.

Zilha Maštalić-Košuta (Foto: FENA)

Nakon naređenja Mladića na sastanku s UNPROFOR-om da se napravi spisak vojno sposobnih muškaraca u Potočarima, Holandski bataljon popisao je 239 muškaraca koje je predao VRS-u i zatim naredio ovim ljudima da napuste Potočare. Ti se ljudi više nikada nisu vratili, odvedeni su i ubijeni od strane VRS-a. Na ovom spisku nalazilo se i 26 djece, između 15 i 18 godina, koja su u narednim danima ubijena.

Specijalne jedinice MUP-a Republike Srbije, poznatije kao grupa “Škorpioni”, odvele su jedan broj zarobljenih bošnjačkih civila, uključujući i dječake, na Jahorinu i u Trnovo, te ih tamo uz prethodna iživljavanja i mučenja ubili. Ta ubistva snimljena su TV-kamerom a kasnije plasirana u svijetu. Majka Nura Alispahić na snimku je prepoznala svog šesnaestogodišnjeg sina Azmira.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Na spisku žrtava genocida nad stanovištvom “sigurne zone” UN-a Srebrenica u julu 1995, na kojem su poimenice 8.372 osobe, nalaze se i trogodišnja Nesiba (Muharem) Alić, četverogodišnja Emina (Nail) Vranjko, petogodišnja Edina (Zijad) Mujić. Sve djevojčice ubijene su 11. jula 1995. godine.

Najmlađa žrtva bila je tek rođena beba Fatima Muhić.

U narednim danima, po jasno utvrđenom planu, izvršena su zarobljavanja i ubijanja ljudi, među kojima su bila i djeca. Većina žrtava imala je vezane ruke žicom preko leđa. Masovna ubistva izvršena su na više lokaliteta: Hajdučkom groblju, Jadru, Cerskoj dolini, Kameničkom brdu, skladištu u Kravici, Sandićima, Tišću, Orahovcu, Novoj Kasabi, brani kod Petkovaca, Vojnoj ekonomiji Branjevo, Domu kulture u Pilicama, Kozluku i drugim lokacijama.

Likvidacije su se nastavile i nakon 18. jula. Komandant zvorničke brigade, ratni zločinac, Vinko Pandurević naredio je da se zarobljeni ne privode, već na licu mjesta odmah ubijaju. U tom periodu VRS je intenzivno radila na pronalaženju Bošnjaka i ubijanju koje je nastavljeno i 19. i 20. jula. Vojna policija je 23. jula 1995. po naređenju Ratka Mladića ubila i jedan broj ranjenika iz Srebrenice koji su liječeni u Zvorniku.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Broj ubijenih i brze likvidacije dokazuju da je u pripremi i izvršenju zločina učestvovalo veoma mnogo organizovanih i disciplinovanih izvršilaca, zapravo kompletan politički, upravni, policijski i vojni potencijal. Bez obzira na sve akte, rezolucije, sporazume, konvencije o zaštiti djece, u periodu od 1992. do 1995. nad djecom Srebrenice izvršeni su brojni i teški oblici zločina uključujući i zločin genocida”, ističe Mastalić-Košuta.

Dodaje da je u Srebrenici u toku jedne sedmice ubijeno 694 djece, što dovoljno govori o karakteru samog rata i namjerama agresora – uništiti jedan narod, jednu državu i izbrisati tragove njihovog postojanja.

Forenzički dokazi pokazuju da su pronađene primarne, sekundarne čak i tercijarne grobnice kako bi se prikrila masovna pogubljenja što jasno pokazuje o kakvim zločinima se radi.

Pored fizičkog ubijanja i ranjavanja djece, težak oblik obuhvataju i psihičke povrede, koje, iako manje vidljive posljedice od fizičkih, ostavljaju trajne i nesagledive posljedice na cijelo bosanskohercegovačko društvo.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Djeca su doživjela teška traumatska iskustva, ranjavanje, gubitak roditelja i bliskih osoba, izgladnjivanje i nedostatak hrane, lijekova, obolijevala su i umirala od hladnoće i raznih bolesti, razdvajana su od roditelja i najmilijih, uskraćeno im je normalno školovanje, zaustavljeno im je djetinjstvo, uskraćene omiljene aktivnosti i drugo. Djeca su trpjela i seksualna zlostavljanja, odnosno nasilje po spolnoj pripadnosti. Određeni broj djece zarobljavanjem su preživljavali najstrašnije torture”, navodi Mastalić Košuta.

Napominje da su zločini nad djecom u Srebrenici počinjeni pred očima svjetske javnosti.

“Iako je Srebrenica proglašena „sigurnom zonom“ UN-a, činjenja zločina nakon toga nastavljena su čak i većim intenzitetom. Zločin nad djecom zločin je i nad njihovim roditeljima, srodnicima, prijateljima ‒ to je zločin mnogo većeg opsega i razmjera. Ubistvom djeteta uništava se porodica, društvo, država. Posljedice ovih zločina vidljive su i danas, a bosanskohercegovačko društvo trebat će se s njima još dugo boriti”, zaključuje Zilha Mastalić-Košuta.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

BOSNA I HERCEGOVINA

“Apsolutno je normalno da Srbi iz RS i Srbije postanu jedna teritorija”

Objavljeno

na datum

Administator

Ruski igrač

Republika Srpska je ponosna na svoje dobre odnose, naročito sa Srbijom, što je logično, izjavio je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.

Dodik je za “Russia Today” naglasio da je Republika Srpska ponosna i na odnose sa Mađarskom, koji su dobri prije svega zahvaljujući mađarskom premijeru Viktoru Orbanu, kao i sa Rusijom, koja je decenijama pokazivala veliko razumijevanje za region. “Jedna mala republika, sa milion stanovnika, zadovoljna je razumijevanjem koje ima od naših prijatelja. Srbija je garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, ona je potpisala okvirni sporazum i odgovorna je za Republiku Srpsku”, rekao je Dodik.

Dodik je istakao da Zapad pokušava da odvuče Srbiju od njenih odgovornosti, ali da Republika Srpska pokušava da u prvi plan vrati odredbe Dejtona na najbolji mogući način. Predsjednik Republike Srpske podsjetio je da u Republici Srpskoj i Srbiji živi jedan narod.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Dodik je podsjetio da su Nijemci, kada su ukinuli Njemačku Demokratsku Republiku, poznatiju kao Istočna Njemačka, smatrali normalnim da ujedine jedan narod, što se na kraju i dogodilo, ali da takvu priliku ne nude manjim narodima kao što je srpski narod. “Apsolutno je normalno da će Srbi iz Republike Srpske i Srbi iz Srbije jednog dana postati jedna teritorija, jedna politička zajednica. To je logično i zakonito. Svi drugi narodi imaju pravo na jedinstvo”, napomenuo je Dodik.

“Mi Srbi iz Republike Srpske navijamo za Srbiju u svim međunarodnim takmičenjima, kao i za Rusiju. Mi nemamo svoju reprezentaciju, jer nam to nije dozvoljeno. Stoga je naš domaći tim u svim sportovima tim Srbije. Srpski je naš maternji jezik, naši ljudi se liječe u Srbiji, tamo se obrazuju. Naša ekonomska saradnja je na najvišem nivou”, napomenuo je Dodik.

Dodik je dodao da ima potpuno razumijevanje i saglasnost sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, čije je ranije poznavanje o pitanju Kosova i svemu što Zapad želi da uradi opsežno, izrazivši uvjerenje da Vučić, osim toga, razumije i šta je Republika Srpska.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Čović ponovo u Zagrebu kod Plenkovića, glavna tema Izborni zakon BiH

Objavljeno

na datum

Administator

Lider HDZ-a Dragan Čović ponovo je otišao u Zagreb razgovarati s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.

Kako je napisao na mreži X, s Plenkovićem je razgovarao o bilateralnim odnosima, aktuelnim političkim i evropskom putu BiH.

“Izborni zakon i preostali reformski preduslovi žurno potrebni za stabilizaciju i napredak. Otvaranje pregovora sa Evropskom unijom ključno je za Bosnu i Hercegovinu”, napisao je Čović.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, posljednji susret Čović i Plenković su imali u Sarajevu, a u delegaciji s Čovićem tada su bili predsjednica FBiH Lidija Bradara i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto.

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Građani za 24 sata skupili novac da se plati kazna Sarajlijama koji su uništili ploču zločincu Mladiću

Objavljeno

na datum

Administator

Nakon što su Elvis Gurda i Esad Jašarević dobili kazbnu od 6.000 KM zbog toga što su oštetili spomen-ploču presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću na Vracama, građani su im prikupili sav novac.

Osim pomenutih 6.000 koje je presudio Sud na Sokocu, Jašarević i Gurda su imali još 2.000 KM troškova za advokata tokom postupka. Nakon što je akcija pokrenuta, za svega 24 sata građani su prikupili 8.200 KM pa su njih dvojica objavla video u kojem pozivaju na kraj uplaćivanja.

Inače, akciju prikupljanja novca preko PayPal računa pokrenuli su Nihad Aličković iz AntiDayton pokreta i profesor Sanin Musa.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Podsjetimo, Gurda i Jašarević su u januaru 2022. godine uništili spomen ploču Mladiću i kasnije se predali policiji.

Ista spomen ploča uništavana je još jednom, tačno godinu dana kasnije, a prije svega toga je polivena zelenom farbom.

Riječ je o spomen-ploči koja već godinama stoji na administrativnoj liniji dva entiteta u Bosni i Hercegovini.

Postavila ju je Boračka organizacija Istočno Novo Sarajevo, u znak sjećanja na dan kada je Mladić na tom mjestu 19. maja 1992. godine “izvršio smotru dva bataljona samoorganizovanog naroda općine Novo Sarajevo”.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Na ovu ploču su mnogi upozoravali i zahtijevali njeno uklanjanje, međutim gradonačelnik Istočnog Sarajeva je nije želio skloniti.

Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu