Connect with us

BOSNA I HERCEGOVINA

Kako se može poništiti povećanje plata političarima i da li je realno to očekivati

Objavljeno

prije 1 godina

na datum

Prošle sedmice usvojen je državni budžet za 2022. godinu kojim se, između ostalog predviđa i povećanje plate zvaničnicima. Iako je kompletna parlamentarna procedura usvajanja završena, ukoliko bude volje postoji i način da desetine hiljada KM ipak ne završe u džepovima bogatih političara.

S obzirom na to da se na novi državni budžet čekalo više od dvije godine, parlamentarci su bili vrlo oprezni kod njegove dorade i pravljenja izmjena. Svaka izmjena bi u našem sistemu donošenja zakona i dokumenata značila i usporavanje procesa.

Budžet je usvojen u Predstavničkom domu u oba čitanja bez amandmana, a zatim i u Domu naroda. Bilo kakva vrsta ulaganja amandmana i izmjena bi ovaj proces vratila skoro na sami početak što je političarima i bio najveći razlog da ovakav budžet ipak usvoje.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

No, parlamentarci, bez obzira na usvojeni budžet, mogu donijeti odluku o smanjenju koeficijenta sebi čime bi automatski bilo poništeno i povećanje plate.

Kako ministri i parlamentarci mogu reagovati

U martu je Vijeće ministara donijelo odluku o povećanju osnovice svim državnim službenicima sa 476 na 535 KM. Usvajanjem budžeta je odluka o povećanju osnovice stupila na snagu. Samim tim je došlo i do povećanja plata u zavisnosti od koeficijenta koji određeni službenici imaju.

S obzirom na to da većina državnih službenika ima niži koeficijent do otprilike četiri, njima povećanje neće biti znatno veliko (konačna plata se dobije množenjem osnovice sa koeficijentom). Izabranim parlamentarcima i visokim zvaničnicima sa visokim koeficijentima višim od osam, povećanje pak hoće biti osjetno, jer će imati 500 KM više na računima.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Upravo zbog toga Vijeće ministara i sami parlamentarci bi trebali pronaći način da sebi smanje koeficijent, čime bi se anuliralo 500 KM više koje dobiju kroz budžetsko povećanje osnovice.

“Vijeće ministara treba ispred sebe da stavi Ustav i Zakon o platama i naknadama i Budžet, da prođe sve i nađe rješenje koje će percipirati poruke javnosti”, rekao je to predsjedavajući Doma naroda Nikola Špirić nakon usvojenog budžeta.

Zakon o kojem govori Špirić je Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH. On predviđa koeficijente za sve zaposlene u državnim institucijama.

Prema tom zakonu najveći koeficijent od 10 imaju članovi Predsjedništva, a odmah nakon njih su upravo parlamentarci s minimalno 8,4 koeficijentom. Smanjenjem koeficijenata za otprilike jedan bilo bi dovoljno da političari ne dobiju povišicu koju u ovom momentu sigurno ne zaslužuju. Do smanjenja koeficijenta pak mogu doći izmjenama Zakona o platama.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

S obzirom na to da njima prema zakonu, plate ne smiju biti smanjene tokom mandata, to znači da je jedini period u kojem zakonski mogu izmijeniti koeficijent narednih 20 dana, do prve sljedeće plate.

Koliko je realno očekivati da političari sami sebi ukinu povećanje?

SDA je u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH prema kojem bi poslanicima i delegatima koeficijent bio smanjen sa 8,40 na 7,36.

S obzirom na to da su tražili da zakon ide po hitnoj proceduri, očekivati je da predsjedavajući Doma naroda BiH Nikola Špirić sazove sjednicu u što kraćem roku. On to nije uradio, a javnosti još uvijek ne želi objasniti ni zašto ne saziva sjednicu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Koliko je realno očekivati da se dese potrebne izmjene, iako sama procedura jeste izvodiva, pitanje je za parlamentarce. Od njihove volje da održe sjednice i pozitivno glasaju zavisit će i da li će im plate biti smanjene.

Koliko ima volje pitali smo Damira Arnauta, opozicionog parlamentarca koji ističe da je na povećanje upozoravao još u aprilu i da su za njega krivi koalicioni partneri – SDA, HDZ, SNSD.

“Ovaj njihov prijedlog (SDA-ove izmjene zakona) je laž – znaju da njihovi koalicioni partneri ili neće sazvati sjednicu ili će oboriti na Domu naroda zahvaljujući kontrolnom paketu koji im je SDA dala. Ove četiri stranke su sarađivale i glasale da do ovog dođe i jednako su odgovorne”, rekao je Arnaut.

Uistinu, do sada se više puta pokazalo da ukoliko postoji politička volja vladajućih, pozitivne izmjene mogu biti usvojene. No, dosadašnji koraci ne ukazuju na to da je volje velika.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“O sazivanju sjednica u oba doma odlučuju kadrovi SNSD-a, koalicioni partneri SDA. Isti partneri sa kojima je, skupa sa HDZ-om i DF-om, SDA prvo jednoglasno glasala za povećanje osnovice na Vijeću ministara, a potom sa tim istim partnerima u oba doma progurala Budžet koji je to ozakonio”, naveo je Arnaut.

Povezane teme:
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

BOSNA I HERCEGOVINA

Bišćanin Rejhan Raković zbog primanja mita osuđen na četiri godine zatvora!

Objavljeno

prije 2 dana

na datum

28.09.2023.

Administator

Sud BiH osudio je Rejhana Rakovića, policijskog službenika Granične policije, na kaznu zatvora od četiri godine zbog udruživanja radi činjenja krivičnih djela, te primanja dara i drugih oblika koristi, dok je Kenit Čakić osuđen na godinu dana za ista djela.

Državni sud je presudu donio nakon prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje koje su Raković i Čakić sa svojim braniocima sklopili s Tužilaštvom BiH, piše Detektor.ba.

Sutkinja Sena Uzunović je tokom izricanja presude navela da se osuđenima u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru i to Rakoviću od septembra 2021. do februara 2022., a Čakiću od septembra 2021. do marta 2022. Čakić je i novčano kažnjen sa hiljadu konvertibilnih maraka.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Rakoviću je izrečena i mjera sigurnosti “zabrana vršenja djelatnosti” u trajanju od pet godina, u koju se ne ubraja vrijeme provedeno u zatvoru.

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Vlada FBiH ograničila najvišu maržu za još šest proizvoda, ovo je lista

Objavljeno

prije 3 dana

na datum

28.09.2023.

Administator

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Mostaru donijela novu Odluku kojom kao mjeru neposredne kontrole cijena na području FBiH propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini (kalkulativne cijene) za pojedine osnovne životne namirnice i druge proizvode.

U odnosu na raniju odluku Vlade donesenu krajem augusta ove godine današnjom odlukom je povećan broj proizvoda sa devet na ukupno 15, odnosno, kako je obrazloženo, uvršteno je još dodatnih šest prehrambenih proizvoda za koje je ocijenjeno da su neophodni za podmirenje osnovnih potreba stanovništva.

Odluka stupa na snagu osam dana nakon objavljivanja u Službenim novinama Federacije BiH, a primjenjivat će se do 31. decembra ove godine.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Obaveza iz današnje odluke odnosi se na sljedeće proizvode: pšenično brašno tip 500, pet i 25 kilograma (veleprodajna marža šest posto, a maloprodajna osam posto), hljeb polubijeli pšenični 100 posto od 400 i više grama (veleprodajna marža pet posto, a maloprodajna šest posto), zatim jestivo suncokretovo ulje od litar (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto), so od kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), šećer kristal bijeli od kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), makaroni 400 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), riža dugo zrno 800 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna osam posto), te litar UHT kravlje mlijeko od 2,8 posto mliječne masti, pakovanje bez čepa (veleprodajna marža pet posto, maloprodajna šest posto) kao i jogurt od litar 2,8 posto mliječne masti (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto).

Među proizvodima obuhvaćenim ovom odlukom su i biljni margarin 250 grama (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto), svježa konzumna jaja M klase 30 komada (veleprodajna marža šest, maloprodajna marža osam posto), zatim svježe cijelo pile u kesi kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto), svježa juneća rebra s kostima kilogram (veleprodajna marža šest posto, maloprodajna marža osam posto), te deterdžent za veš u prahu tri kilograma (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna marža 12 posto) i deterdžent za suđe tečni litar (veleprodajna marža osam posto, maloprodajna 12 posto).

Kako je obrazloženo, Federalno ministarstvo trgovine održalo je dva sastanka sa predstavnicima Udruženja poslodavaca u FBiH na kojim su razmatrane pojedine odredbe ranije Odluke i njena primjena u praksi. Na tim sastancima je bilo zaključeno da je potrebno revidirati postojeću Odluku s ciljem proširenja broja proizvoda na koje se odnose mjere neposredne kontrole cijena utvrđivanjem maksimalne marže u trgovini.

Također je obrazloženo da je u dijalogu sa predstavnicima trgovaca zaključeno da će se na ovaj način pomoći građanima, posebno onim sa najnižim primanjima i niskom kupovnom moći, a trgovci će dosljednom primjenom Odluke pokazati svoje opredjeljenje da prihvataju dio tereta ekonomske realnosti i pokazati društvenu odgovornost.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Šemsudin Mehmedović potvrdio kandidaturu za predsjednika SDA

Objavljeno

prije 3 dana

na datum

28.09.2023.

Administator

Šemsudin Mehmedović saopćio je da je podnio prijavu o kandidaturi za predsjednika SDA, koji će biti biran na 8. kongresu SDA, a o tome je danas zvanično obavijestio Glavni odbor SDA BiH i Izbornu komisiju Stranke.

Na osnovu člana 57. stav (2) Statuta Stranke demokratske akcije, člana 5.1 stav 2. tačka 2. Pravila izbornog postupka u Stranci demokratske akcije, a u skladu sa Uputstvom za izbor delegata 8. Kongresa i predlaganje kandidata za izbor centralnih organa SDA, podnio sam prijavu kandidature za predsjednika SDA koji će se birati na 8. Kongresu SDA.

Prijavu moje kandidature, u skladu sa navedenim članovima Statuta i Pravila izbornog postupka, podržava 19 (devetnaest) općinskih organizacija SDA. U dozvoljenom roku nije bilo žalbi na nominacije, koje su dostavljene regionalnim i kantonalnim odborima stranke, kao i Centrali SDA – navodi Mehmedović u saopćenju za javnost.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kako kaže, s obzirom na to da je ispunio neophodne uslove da u skladu sa aktima SDA bude kandidat za predsjednika SDA ‘danas sam, na osnovu člana 5.2. Pravila izbornog postupka u Stranci demokratske akcije zvanično uputio Izbornoj komisiji SDA BiH prijavu moje kandidature očekujući da me uvrste na kandidatsku listu za izbor predsjednika SDA’.

Na osnovu ovlasti iz člana 148. Statuta i člana 3.7. Pravila izbornog postupka očekujem da Izborna komisija SDA osigura integritet izbornog procesa, jednake uvjete za sve kandidate u prezentaciji svojih programa delegatima Kongresa, kao i jednak broj članova biračkih odbora i posmatrača.

Moju kandidaturu su podržale OO SDA Tešanj, Vareš, Doboj Jug, Teslić, Kotor Varoš, Čelinac, Skender Vakuf, Banja Luka, Prnjavor, Srbac-Bos.Kobaš, Vukosavlje, B.Brod, Derventa, Modriča, Bos.Šamac, Foča, Rogatica, B.Novi, i Gornji Vakuf – saopćio je Mehmedović.

Osim Mehmedovića, za lidersku poziciju se bori i aktuelni predsjednik Bakir Izetbegović.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu