Naša današnja priča vodi vas na bivši vojni aerodrom Željava, nekada najveći podzemni aerodrom i bazu JNA.
Željava se nalazi na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, u blizini Bihaća, a kompleks je poznatiji kao Bihaćki aerodrom. U punoj funkciji je korišten od 1968. do 1992. godine, gradio se čak 15 godina, a uništen je aktiviranjem minsko-eksplozivnih sredstava prilikom povlačenja JNA.
U bazi je bio smješten 117. LAP (Lovačko-Avijacijski Puk) sa 124. i 125. eskadrilom, naoružan tada najsavremenijim avionima tipa MiG-21 različitih verzija i namjena. Na Željavi je također bila bazirana 352. izviđačka eskadrila koja nije bila u sastavu 117. LAP-a. Zbog svoje strateške namjene bila je izravno podređena Zapovjedništvu RZ i PZO.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Zapovjedništvo puka i izviđačke eskadrile bilo je smješteno u podzemnom dijelu objekta. Zapovjednik 117. LAP-a bio je po formaciji potpukovnik ili pukovnik, a izviđačke eskadrile major ili potpukovnik. U sastavu aerodroma bila je Zrakoplovna baza (razreda puka) koja je imala jedinice nižeg razreda; one su obavljale pozadinsko, odnosno logističko osiguranje i druge pomoćne i prateće poslove. Zapovjedništvo baze i pripadajuće jedinice bile su smještene u kasarni udaljenoj tri kilometra od aerodroma, sa skladištem goriva u Pokoju i skladištem raketa i bombi u Vedrom Polju.
Baza Željava je bila elitna u svakom smislu te riječi i služba u njoj smatrana je čašću i veoma značajnim mjestom u životopisu svakog ko je tamo radio. Samo najbolji su stizali na Željavu koja je, kao i Batajnica, bila aerodrom dežurnog tipa, s 24-satnim radom. Svi pripadnici baze imali su riješeno stambeno pitanje – svi pripadnici objekta stanovali su sa svojim obiteljima u Bihaću gdje je jedna gradska četvrt (’’Harmani’’) bio napravljen za potrebe aerodroma.
AGRESIJA I KONAČAN KRAJ
Kada se vojno-politička i sigurnosna situacija u Jugoslaviji toliko pogoršala da je bilo očigledno da će se aerodrom naći u bezizlaznom okruženju, s opasnošću da padne u neželjene ruke i bude iskorišten protiv onoga ko ga je do tada koristio, donesena je odluka da se on uništi. To je učinjeno 16. maja 1992. godine u pet sati i 30 minuta, s 50-ak tona eksploziva.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Piste su minirane u razmacima od 50 do 100 metara, u cik-cak rasporedu tako da se više nikada ne bi mogle koristiti za polijetanje aviona. Toga dana uništen je jedan od najmodernijh vojnih objekata u Europi vrijedan nekoliko milijardi dolara.
Kantonalni sud u Bihaću je dana 25.10.2023. godine donio, a dana 30.10.2023. godine javno objavio prvostepenu presudu u predmetu broj 01 0 K 017940 22 K kojom su optuženi Muharem i Aldin Majstorović oglašeni krivim da su počinili:
Muharem Majstorović krivično djelo Ubistvo u pokušaju iz člana 166. stav 1. u vezi sa članom 28. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine za koje je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci;
Aldin Majstorović kao pomagač krivična djela Ubistvo u pokušaju iz člana 166. stav 1. u vezi sa članom 28. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine i krivično djelo Neovlašteno nabavljanje, posjedovanje, držanje, nošenje, trgovina, popravljanje, modifikacija ili prepravljanje i posredovanje oružjem bitnim dijelovima i municijom iz člana 73. stav 1. tačka a) Zakona o oružju i municiji USK-a za koja je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Optuženima se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 05.04. do 29.04.2022. godine.
Od optuženog Aldina Majstorovića oduzima se prepravljena vojna puška M48 koja se po pravosnažnosti presude ima uništiti.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema pismenog otpravka iste,saopćeno je iz Kantonalnog suda u Bihaću.
Kantonalni sud u Bihaću je dana 28.11.2023. godine izrekao i javno objavio prvostepenu presudu u predmetu broj 01 0 K 018830 23 K kojom je optuženi Izet Keserović oslobođen od optužbe da je, kršeći pravila međunarodnog humanitarnog prava, za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH nečovječno postupao prema civilu, vršeći psihičko i fizičko zlostavljanje, te nanoseći mu velike fizičke i psihičke patnje, čime bi počinio krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. preuzetog KZ SFRJ u vezi sa članom 22 istog zakona.
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema pismenog otpravka iste,saopćeno je iz Kantonalnog suda u Bihaću.
Kantonalni sud u Bihaću je dana 24.11.2023. godine u ponovnom postupku izrekao i javno objavio prvostepenu presudu u predmetu broj 01 0 K 014357 23 K 2 kojom su optuženi Mićo Džodan i Radovan Džodan oglašeni krivim da su kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata i oružanog sukoba, izvršili ubistvo jednog civila bošnjačke nacionalnosti, i nečovječno postupali prema drugim civilima bošnjačke nacionalnosti, povredom njihovog tjelesnog integriteta i dostojanstva, pri čemu je jedna osoba zadobila teške i po život opasne tjelesne povrede, čime su počinili krivično djelo Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. u vezi sa članom 22. preuzetog KZ SFRJ i osuđeni:
Mićo Džodan na kaznu zatvora u trajanju do 7 (sedam) godina;
Radovan Džodan na kaznu zatvora u trajanju od 7 (sedam) godina u koju kaznu mu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru od 29.03. do 31.03.1995. godine.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Protiv ove presude dozvoljena je žalba Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 15 (petnaest) dana od dana prijema pismenog otpravka iste,saopćeno je iz Kantonalnog suda u Bihaću.