Kiša koja pada danima uzrokovala je poplave koje su zahvatile brojne gradoveu Unsko-sanskom kantonu, među kojima je i Bosanska Krupa u kojoj je situacija najteža.

U Bosanskoj Krupi situacija se ovog jutra drastično pogoršala. Voda je poplavila veliki dio grada i poplavila prizemlje brojnih kuća i zgrada.

Ceste su zatvorene za saobraćaj, na svim kritičnim područjima se nalaze čamce službe spašavanja koje su pripravnosti i spremne pružiti pomoć.

Kako je za Klix.ba rekao Tarik Halkić iz JU “Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje” Bosanska Krupa, podzemne vode dodatno otežavaju situaciju.

“Sada je puno više potopljenih područja nego u decembru prošle godine. Pogođeni su i prvivatne kuće, vikendice”, rekao je.

Svi građani koji se nalazili na kritičnim područjima su evakuisani te se svima pruža neophodna pomoć.

Vodostaj Une je jutros porastao do 356 centimetara dok je prošle godine vodostaj je oborio rekord kada je dostigao 334 centimetara.

Nakon sinoćnjih hitnih sjednica štaba Civilne zaštite u ovom gradu proglašeno je vanredno stanje zbog izlijevanja rijeke Une iz korita.

Krajina još uvijek čeka konkretnu pomoć nadležnih, jer se građani sami ne mogu izboriti s ovom prirodnom nepogodom.

Sud Bosne i Hercegovine je 19.4.2023. u predmetu Almir Džajić i drugi, nakon održanog ročišta za razmatranje sporazuma o priznanju krivnje i rasprave za izricanje kaznenopravne sankcije, donio i javno objavio presudu, kojom je optuženik Almir Džajić oglašen krivim, a pravna osoba „Džajić – HA“ d.o.o. Bosanska Krupa odgovorna da su radnjama opisanim u izreci presude počinili kazneno djelo porezna utaja ili prijevara iz članka 210. stavak 3. u svezi sa stavka 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine (KZBiH).

Sud je optuženiku Almiru Džajiću za počinjeno kazneno djelo izrekao uvjetnu osudu kojom se optuženiku utvrđuje kazna zatvora u trajanju od jedne (1) godine i istodobno određuje da se ova kazna neće izvršiti ako optuženik u roku od dvije (2) godine od dana pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo. Kao sporednu, Sud je optuženiku izrekao novčanu kaznu u iznosu od 2.000,00 KM, koju je optuženik dužan platiti u roku od šest (6) mjeseci od dana pravomoćnosti presude. Sud je optuženoj pravnoj osobi „Džajić – HA“ d.o.o. Bosanska Krupa izrekao novčanu kaznu u iznosu od 5.000,00 KM, koju je dužna platiti u roku od šest (6) mjeseci od dana pravomoćnosti presude.

Na temelju članaka 140, 110. i 111. KZBiH, od optužene pravne osobe „Džajić –HA“ d.o.o. Bosanska Krupa se oduzima imovinska korist pribavljena izvršenjem kaznenog djela u iznosu od 53.747,37 KM, a koju novčanu kaznu je optužena pravna osoba „Džajić – HA“ d.o.o. Bosanska Krupa već uplatila u budžet BiH.

Protiv ove presude dozvoljena je žalba vijeću Apelacijskog odjeljenja ovog Suda u roku od 15 dana od dana prijema pismenog otpravka presude. Žalba na izrečenu kaznenopravnu sankciju nije dopuštena saopćeno je iz Sud-a BiH.

U Bosanskoj Krupi ima veliki broj uspješnih firmi, ali problem predstavlja nedostatak radne snage i loša putna infrastruktura.

Gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović ističe da je taj kraj proteklih godina napustio značajan broj ljudi, pa sada imaju radnike iz istočne Bosne, ali i iz Uzbekistana, Nepala i drugih zemalja.

Kada bi sada neko došao i rekao da mu trebam pronaći 300 radnika, ne bih to mogao ispuniti – kaže Halitović u razgovoru za Fenu, pojašnjavajući trenutnu situaciju na tržištu rada u Bosanskoj Krupi.

Najavljuje veliku investiciju koja treba da starta naredne godine, a radi se o jednoj italijanskoj firmi iz Udina iz oblasti drvne industrije.

Imamo puno firmi u Bosanskoj Krupi, najveća je Krupa kabine koja ima više od 400 zaposlenih. Odmah iza su Bosancar d.o.o. i Zah d.o.o. koje imaju skoro isti broj radnika, svaka oko 250. Proizvodnja im je slična kao u Krupa kabine firmi i sve je orijentirano na izvoz. To su najveće firme, a onda imamo cijeli niz “manjih” – naglasio je Halitović.

Kada je u pitanju socijalna slika, nisu još, kaže, uradili socijalnu kartu, ali nema ljudi koji koriste usluge javnih kuhinja.

Danas u Bosanskoj Krupi ne radi samo onaj ko ne može, zbog određenih bolesti i fizičkih stanja kao što je invalidnost ili su to ljudi koji imaju određena primanja pa iz tih razloga nemaju potrebu da rade. Dakle, imamo jednu socijalnu liniju koja je u prosjeku ostatka BiH. Prošlo je 30 godina od rata i ne možemo više živjeti od humanitarne pomoći. Sada treba živjeti od rada – podvlači Halitović.

Navodi da su prošle godine uradili rekonstrukciju ulice 512. slavne brigade, a to je projekt koji obuhvata i rekonstrukciju Trga Alije Izetbegovića gdje je dosad uloženo oko milion i 100.000 maraka. Ove godine će se raditi druga faza tog projekta, koja će koštati oko milion maraka.

Dolje na adama smo jesenas završili most koji je spojio Male i Velike ade tj. Zelene otoke i Sportsko-rekreacioni centar. Vrijednost projekta je 300.000 KM. Počeli smo s radovima na Sportskoj dvorani, prva faza će koštati oko milion i 400.000 KM. Osigurali smo preko federalnog budžeta 700.000 KM i trebat će nam najmanje još toliko da bismo dvoranu završili. Tu smo, pored Sportske dvorane, planirali dva sportska terena. Na adama smo uradili i reflektore na stadionu NK Bratstva da se mogu igrati utakmice u večernjim satima, a odmah pored njega radimo kamp za turiste koji se nalazi uz taj novi most i povezan je sa Zelenim otocima – ističe Halitović.

Vrijednost svih navedenih projekata iznosi oko osam miliona maraka i ako budu završeni u ovoj ili do sredine iduće godine, to bi za Bosansku Krupu, smatra Halitović, bio veliki uspjeh.

Najveći problem u Bosanskoj Krupi predstavlja loša putna komunikacija s Bihaćem koji je administrativno sjedište kantona, ali i ostalim gradovima u Unsko-sanskom kantonu, a Halitović podsjeća da je cesta koja spaja Bosansku Krupu i Bihać u nadležnosti Federalne direkcije cesta.

Proteklih dana je ta cesta bila zatvorena i dešava se da je povremeno zatvore iz sigurnosnih razloga. Mi smo faktički blokirani kada je ona zatvorena. Putna komunikacija nam je bitna zbog turizma koji je u ekspanziji proteklih godina i to treba riješiti – kaže Halitović.

Apeluje na više nivoe vlasti da konačno počnu rješavati taj problem.