Connect with us

BOSNA I HERCEGOVINA

Čovićevo pismo: Radikalni Bošnjaci ponovo žele preglasati Hrvate

Objavljeno

na datum

Izbori

Predsjednik Hvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović uputio je pismo brojnim međunarodnim dužnosnicima u kojem izražava duboku zabrinutost zbog današnje odluke Središnjeg izbornog povjerenstva o raspisivanju Općih izbora bez nužne Izmjene Izbornog zakona u cilju otklanjanja svih utvrđenih diskriminacija.

Kako ističe u pismu, zabrinutost je tim veća ako se uzme u obzir da je Ustavni sud BiH neustavne odredbe Izbornog zakona o izboru izaslanika Doma naroda Parlamenta Federacije BiH stavio izvan pravne snage, a da pregovori o izmjenama Izbornog zakona i ograničenih ustavnih reformi nisu ostvareni unatoč naporima hrvatske strane, te da ne postoje tehničke i pravne pretpostavke za održavanje i implementaciju izbornih rezultata.

-Taj potez smatramo protivnim ne samo vladavini prava nego i izravnom prijetnjom miru i političkoj stabilnosti u BiH te protivnim potpisanom Washingtonskom sporazumu od 18. ožujka 1994. godine, kojim su Hrvatima i Bošnjacima zajamčena jednaka i suverena prava u Federaciji BiH, koja je potpisnica Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini od 14. prosinca 1995. godine. Podsjećamo kako su paritet i jednakopravnost Hrvata i Bošnjaka u najvišim izvršnim i zakonodavnim institucijama Federacije BiH bili preduvjet za uspostavljanje mira između ova dva naroda. Jedan od osnovnih ciljeva dvaju sporazuma bio je osigurati paritet i jednaku predstavljenost konstitutivnih naroda u državi kako bi se spriječile zloupotrebe brojčano dominantnijeg naroda u budućnosti, navodi Čović.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

On podsjeća kako su Hrvati, osim što su konstitutivan narod, ujedno i građani Europske unije čija se „osnovna politička i građanska prava sustavno krše već više od dva desetljeća“.

-Također, napominjemo kako hrvatski narod u BiH svakodnevno trpi individualne i kolektivne napade na svoj identitet, građanska i politička prava, a sve zbog brutalnog kršenja Ustava, rastuće netrpeljivosti koju radikalni bošnjački predstavnici koriste za ostvarivanje političke koristi u pokušaju stvaranja bošnjačke nacionalne države. Bojazan da bi se time u potpunosti urušili ne samo sporazumi već i stabilnost u ovom dijelu Europe je opravdana. Svjedočili smo da su visoki predstavnici za BiH nametnuli desetke obvezujućih amandmana na Ustav FBiH i Izborni zakon BiH. Time su narušili paritet Hrvata i Bošnjaka, osobito u Federaciji, kao i suverena prava Hrvata kao konstitutivnoga naroda, ističe Čović.

On navodi i kako unatoč izuzetnim naporima hrvatske strane, višegodišnje neispunjavanje presuda Ustavnoga suda BiH u predmetu „Ljubić“, odluka Europskog suda za ljudska prava, kao i neizvršenja obaveza iz Mostarskog sporazuma od 17. lipnja 2020. godine, potvrđuju „nastavak bošnjačke političke dominacije nad hrvatskim konstitutivnim narodom u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini“.

-Stoga, duboko osuđujemo šutnju dijela međunarodnih aktera na zapaljivu retoriku i duboko zabrinjavajuće izjave dužnosnika SDA, uključujući njezina predsjednika, koji su dali do znanja da predstavnici koje hrvatski konstitutivni narod većinski izabere na izborima neće sudjelovati u vlasti. Jasna politička agenda o organiziranom preglasavanju Hrvata na idućim izborima, koja je i javno predstavljanja od radikalnih bošnjačkih stranaka, čija je politika danas mainstream u Bosni i Hercegovini, ne predstavlja temelj za vraćanje povjerenja između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH. Sa žaljenjem uočavamo kako dio međunarodnih aktera prisutnih u našoj državi svjesno ne reagira i ne izvještava o takvim malignim političkim pojavama i destruktivnim ciljevima. Istovremeno pozdravljamo sve napore koje su međunarodni predstavnici uložili i nastavljaju ulagati, uključujući SAD, EU i Vijeće Europe, u facilitiranju procesa donošenja održivih rješenja za odnose Bošnjaka i Hrvata, uključujući i pitanje izmjena Ustava BiH i Izbornoga zakona BiH, navodi u pismu Čović.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Dodaje i kako se HNS BiH istinski zalaže za dijalog i žurni nastavak pregovora s bošnjačkim predstavnicima, uz facilitiranje međunarodnih predstavnika, kako bi Bosna i Hercegovina postala funkcionalna i stabilna država svih njenih građana.

-S obzirom na daljnji nastavak procesa ukidanja pariteta, ravnopravnosti i konstitutivnosti hrvatskoga naroda, Hrvatski narodni sabor će pristupiti realizaciji svih zaključaka s Izvanrednoga zasjedanja HNS-a u BiH od 19. veljače 2022. te pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju Bosne i Hercegovine na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, čime će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost hrvatskoga konstitutivnog naroda u BiH, poručuje Dragan Čović u pismu upućenom brojnim dužnosnicima EU, SAD-a i tijela međunarodne zajednice.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

BOSNA I HERCEGOVINA

Putin primio Dodika u Rusiji: “Znamo da situacija u RS-u nije jednostavna”

Objavljeno

na datum

Administator

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sastao se danas u Kazanu sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

Dodik će prisustvovati danas otvaranju “Igara budućnosti” u Kazanju, koje će otvoriti upravo Putin.

“Znamo da situacija u RS-u nije jednostavna, i spremni smo da razgovaramo o tom pitanju. Zahvalni smo vam na tome što održavate odnose sa Rusijom. Radit ćemo još više na našim dobrim odnosima i uvijek ste dobrodošli u Rusku Federaciju”, rekao je Putin na sastanku.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Putin će se sastati sa liderima iz više zemalja u Kazanju – predsjednicima Kirgizije, Uzbekistana, Kazahstana i ostalih zemalja, javlja ruska novinska agencija Ura.

Dodik je ranije rekao za RTRS da je to prilika da se sretne sa brojnim značajnim ličnostima i da razgovara o aktuelnoj, regionalnoj i globalnoj situaciji u svijetu.

Dodik je pred susret rekao da je privilegija sresti ruskog predsjednika Putina, “šta god rekli na Zapadu”. Ponovio je da RS neće uvoditi sankcije Rusiji.

Inače, Dodik se prije nekoliko dana susreo sa bjeloruskim predsjednikom Alexanderom Lukašenkom, a najavio je da će uskoro otići u Antaliju gdje će razgovarati i sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Selmo Cikotić negirao krivicu za ratne zločine na području Bugojna za koje ga tereti Tužilaštvo BiH

Objavljeno

na datum

Administator

Pred Sudom Bosne i Hercegovine jutros je održano ročište za izjašnjenje o krivici u predmetu Dževad Mlaćo i drugi, u kojem su se prvooptuženi Mlaćo i drugooptuženi Selmo Cikotić izjasnili da nisu krivi.

Mlaćo se za ratne zločine nad ratnim zarobljenicima tereti u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić u svojstvu komandanta Operativne grupe Zapad Trećeg korpusa Armije RBiH.

“Nisam kriv”, izjavila su obojica optuženih pred vijećem kojim predsjedava sudija Braco Stupar, prenosi Detektor.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Inače, prema prvobitnoj optužnici u ovom predmetu je optuženi bio i Tahir Granić, ali je Sud BiH sredinom prošlog mjeseca odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog

“Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tokom rata u BiH i u vrijeme oružanog sukoba između HVO i ARBiH, u vremenskom periodu od 18. jula 1993. godine do polovine aprila 1994. godine, Dževad Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, a optuženi Selmo Cikotić kao komandant OG Zapad ARBiH od 12. marta 1993. do 13. aprila 1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika štaba u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja pomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlaštenja, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine”, stoji u optužnici.

U optužnici se dodaje da je optuženi Dževad Mlaćo naredio ubistva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen spisak tzv. “ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih lica u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od strane pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije.

Dalje se navodi da je optuženi Selmo Cikotić propustio da preduzme sve moguće mjere u granicama svojih ovlaštenja da spriječi učinjenje krivičnih djela ubistava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva opštine Bugojno, nakon 15. vanredne sjednice Ratnog predsjedištva, dana 22.07.1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području opštine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao “esktremni dio” tajno likvidira.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljena lica hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima”, zaključuje se u optužnici.

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Nikola Špirić o evropskom putu BiH: Sve su prilike da je kaldrma pred nama, a put je dalek

Objavljeno

na datum

Administator

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH Nikola Špirić komentirao je političku situaciju u BiH i put države ka Evropskoj uniji te je poručio kako se politički akteri ne bave konkretnim stvarima.

U razgovoru za Srnu, Špirić je rekao kako BiH ne može braniti svoj stav ako ga nema ni Evropska unija.

“Sve je izvjesnije da put BiH ka EU vodi preko SAD-a pa je osnovno pitanje – da li nam treba posrednik ili direktan link? Kako će BiH imati i braniti svoj stav ako ga nema ni EU kojoj stremi? Tu se opet vraćamo na moju tezu od prije 10 godina – da nismo vođena, nego navođena zemlja”, rekao je Špirić.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

On je istakao da ovih dana “gromoglasna tišina i političke bedastoće” šalju poruku da je BiH u stanju mirovanja kada je riječ o putu u EU.

“Sada politički partneri treba da odluče da li će se u EU kaldrmom ili brzom cestom. S ozbirom na to da nema više ni razgovora ni pregovora, sve su prilike da je kaldrma pred nama, a put je dalek. Bilo bi pametno prekinuti tišinu i zaputiti se brzom cestom, ali to podrazumijeva unutrašnji dijalog i kompromis”, zaključio je.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu