Na današnjoj sjednici Vlade FBiH utvrđen je prijedlog dopune Zakona o električnoj energiji kojom se obustavlja izdavanje energetskih dozvola za male hidroelektrane.
Medijima se obratio ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić koji je pojasnio ovu odluku Vlade.
“Prije dvije sedmice smo obećali da ćemo izvršiti dopunu zakona o električnoj energiji u cilju zabrane gradnje malih hidroelektrana, a tome je predhodila javna rasprava. Ovaj zakon prije svega definiše šta znači pojam mala hidrokelektrana i u drugom članu se definiše obustava izgradnje energetskih dozvola”, rekao je Džindić.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Podnosioci zahtjeva za izdavanje Energetske dozvole, koji do stupanja na snagu ovog zakona s nadležnim organom imaju zaključene ugovore o dodjeli koncesije, izuzimaju od primjene člana 78. stav (6), s tim da su dužni da u roku od tri godine kompletiraju zahtjev za izdavanje energetske dozvole.
U obrazloženju prijedloga dopuna Zakona, između ostalog, navedeno je da je prilikom analize dosadašnjih rješenja, konstatovano da Zakon o o električnoj energiji nema, odnosno nije dao preciznu definiciju pojma male hidroelektrane, već da je to dala jedino Uredba o podsticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i određivanju naknada za podsticanje.
Također, obrazloženo je i zašto se išlo na rješenje da je mala hidroelektrana (mHE) hidroenergetski objekat instalisane snage do i uključivo 10 MW. Razlika između hidroelektrana i malih hidroelektrana je u instaliranoj snazi.
Granična snaga koja dijeli hidroelektrane na male hidroelektrane razlikuje se od zemlje do zemlje. U Evropi se sve više prihvata kapacitet od 10 MW instalirane snage kao gornja granica koju je podržalo Evropsko udruženje malih hidroelektrana (ESHA), te Evropska komisija.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je navelo da su razlozi za donošenje Zakona o dopunama Zakona o električnoj energiji u FBiH sadržani u zaključku Vlade FBiH od 26.11.2020. godine. Naime, Vlada tada je usvojila informaciju resornog ministarstva o zaključku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH od 29.6.2020. godine, koji se odnosio na potpunu zabranu izgradnje malih hidroelektrana na cijeloj teritoriji FBiH, te o Prijedlogu deklaracije o zaštiti rijeka u FBiH. Stoga smatraju da će se danas utvrđenim dopunama ispoštovati zaključak Predstavničkog doma i obustaviti izgradnja malih hidroelektrana.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Također, na današnjoj sjednici Vlade FBiH usvojen je program utroška dijela sredstava za izgradnju cesta i autocesta u iznosu od 199, 4 miliona KM.
“To su vrlo bitni projekti i značajni za cijelu FBiH čime će se omogućiti bezbjednija vožnja. Riječje o brzoj cesti Lašva – Travnik – Jajce, dionica Nević Polje – Turbe u iznosu od 24.400.000 KM, zatim izgradja brze ceste Lašva – Nević Polje od 13.500. 000 KM, te druge brze i lokalne ceste širom FBiH”, rekao je federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić.
Sve projekte realizuju domaća preduzeća, prenosi Klix.ba
Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine uputilo je Vijeću ministara BiH sastav pregovaračkog tima i osnove za vođenje pregovora za potpisivanje Sporazuma sa Evropskom agencijom za graničnu i obalnu stražu (Frontex).
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Nenad Nešić, koji prisustvuje Generalnoj skupštini INTERPOL-a u Beču, istakao je da je ovo važan korak BiH na približavanju Evropskoj uniji i uspostavljanja saradnje sa evropskim sigurnosnim agencijama.
Nakon završetka unutrašnje procedure u BiH te pregovora sa Frontexom, BiH će i u ovoj oblasti postati dio zajedničke evropske granične sigurnosti.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
“Vrlo je važno da što prije dođemo do ovog sporazuma koji će pomoći u efikasnijoj kontroli naše granice i dodatno nas približiti Evropskoj uniji. Ovo pokazuje da BiH i oba njena entiteta mogu biti dio zajedničke evropske budućnosti. Posebno sam zadovoljan da je takav pristup prepoznat kao dobar”, poručio je Nešić.
Među srpskim dobrovoljcima u Ukrajini, koji ratuju na strani Rusije je i 41-godišnji Boris Pećanac. Rodom je iz Bosanskog Petrovca, ali u Banjoj Luci je proveo posljednjih 25 godina.
Ovo mi je možda i treći rat. Prvi je bio naš, drugi na Kosovu gdje sam bio četiri godine, a sada je u Ukrajini, u ovom ratu ponosan sam što mogu da uzmem oružje u ruke. Došao sam u aprilu i planiram da ostanem ovdje. To što mene u mojoj zemlji tamo neke SIPA-e i neke institucije progone, meni je to čast.
Bez imalo srama i stida se ponosim što sam uzeo učešće u specijalnoj vojnoj operaciji. Naš motiv, motiv Srba je čisto patriotski. Mi nismo ni znali da ćemo imati plaću, na kraju se to ispostavilo kao dobra plaća, za ove uvjete odlična. Plaća je oko 2.500 eura. Drago mi je što sam ovdje, ima nas Srba dosta po različitim jedinicama – navodi Boris.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Trenutno ih je četverica, a došlo ih je osam.
Neki su otišli dalje, neki su otišli u srpski bataljon, neki su otišli kući – navodi on.
Isplata penzija za mjesec novembar počet će sutra, u subotu 2. decembra, potvrdio je za Klix.ba portparol Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje Tomislav Kvesić.
Iako su ranije penzije obično isplaćivane petog dana u mjesecu, tendencija Vlade Federacije BiH je da penzioneri prije tog datuma dobiju svoju penziju.
Tako je donesena odluka da će novembarske penzije biti isplaćene u subotu 2. decembra. Proteklog mjeseca splata penzija je realizovana trećeg dana u mjesecu.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Poštari će, kako saznajemo, sutra dijeliti penzije, a penzioneri koji novac podižu u bankama to će moći učiniti na bankomatima s obzirom da mnoge poslovnice ne rade subotom.
Ukoliko korisnici ne koriste bankomat, svoj novac će moći uzeti na šalteru banke prvog radnog dana odnosno u ponedjeljak.