Connect with us

SVIJET

Analitičarka: Svijet se nalazi na početku rata kakvog nikad nije vidio. Ovo je samo početak

Objavljeno

na datum

Koliko ozbiljna bila ruska invazija na Ukrajinu, strateški najvažniji događaj posljednjih sedmica bio je globalni ekonomski rat između Rusije s jedne strane te SAD-a i njihovih saveznika s druge

Strateški interesi Rusije u Ukrajini dobro su poznati. Geografija i povijest Rusije prisiljavaju njezine lidere da stvore i očuvaju tampon-zonu između Moskve i velikih sila u zapadnoj Europi te da osiguraju pristup Crnom moru. Ukrajina je ključna za oba cilja. Ali izvan Ukrajine Kremlj doživljava širenje zapadnog utjecaja na istok, uključujući i Rusiju, kao modernu prikrivenu invaziju koja prijeti ruskom režimu, piše analitičarka Antonia Colibasanu iz Geopolitical Futuresa.

Izazov Kremlju nisu zapadne organizacije poput NATO-a i Evropske unije, već socio-ekonomski model koji je omogućio Zapadu da pobijedi u hladnom ratu i koji je nagnao istočne Europljane da se požele pridružiti Zapadu. Kada je postao predsjednik Rusije 2000. godine, nakon raspada Sovjetskog Saveza i ekonomske krize 90-ih, Vladimir Putin je naslijedio razorenu zemlju. Mnogi Rusi razmišljali su o pridruživanju Evropskoj uniji, nadajući se da će usklađivanje sa Zapadom donijeti bolji život.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

PRIORITET RUSKOG ESTABLIŠMENTA

Prioritet ruskog establišmenta bila je stabilizacija i obnova zemlje. Putin je samo želio politički preživjeti. Slijedeći primjer bivših uspješnih ruskih lidera, on je centralizirao vlast. Znajući da su mu potrebni stabilnost i rast kako bi usporio iseljavanje i riješio narušenu rusku demografiju, nastojao je Evropu učiniti ekonomski ovisnom o Moskvi. S obzirom na povijest i trenutačnu ravnotežu snaga, identificirao je Njemačku kao oslonac svoje strategije ovisnosti.

Ruske veze s Njemačkom bile su ključne za širenje poveznica s Evropskom unijom, ali to je bio samo početak ruske strategije u Evropi. Rusija je otvorila svoju ekonomiju ulaganjima, uspostavila veze diljem kontinenta i pokušala shvatiti unutarnje djelovanje birokracije Evropske unije, prenosi Oslobođenje

Uspostavila je bliske poslovne veze s Italijom, Francuskom, a kasnije i Mađarskom te izgradila političku mrežu koja će pomoći širenju njezina utjecaja u Evropi. Za Moskvu je spoznaja o evropskim ranjivostima bila jednako važno kao i izgradnja njezina gospodarstva i izgradnja Rusije kao stabilne ekonomske sile.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kremlj se također nastojao priključiti Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) kako bi uspostavio dublje odnose s najvećim svjetskim ekonomskim faktorima. U tom procesu Rusija je imala koristi od stranih ulaganja i naučila je kako funkcionira globalna ekonomija, izgrađujući partnerstva ne samo sa zapadnim ekonomijama nego i s drugim ekonomskim silama.

Jedini problem bio je u tome što Kina, njezin glavni saveznik protiv Zapada, nije bilježila ubrzani rast kojem se nadala i što je još uvijek uvelike ovisila o američkom tržištu, dajući Pekingu ograničenu mogućnost suprotstavljanja interesima SAD-a u svijetu i prisiljavajući Rusiju da zadrži fokus na Evropu.

ŽIVOTNI STANDARD POD PUTINOM

Prosječni Rusi uvidjeli su poboljšanja u svom životnom standardu pod Putinom. U većim ruskim gradovima život je bio sličan onome na Zapadu. Međutim, kada je postala glavni igrač na energetskom tržištu, Rusija je također povećala svoju izloženost globalnim ekonomskim ciklusima.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Evropska ekonomska kriza 2010-ih zahvatila je i Moskvu. Ruska ekonomija općenito je ostala slaba, a jaz između urbanih i ruralnih područja i dalje je opasno velik, potencijalno ugrožavajući Putinovu kontrolu. Istodobno, Zapad je ponudio atraktivan model kako bi konkurirao Rusiji. Kremlju nije smetao toliko rastući zapadni utjecaj u ruskoj tampon-zoni koliko činjenica da bi obični Rusi mogli gledati na zapadnu Evropu i tamo vidjeti bolji model za političku organizaciju i gospodarski rast.

Onda je došla pandemija. Ruski predsjednik se očito bojao da bi ekonomska nesigurnost uzrokovana covidom-19 mogla ugroziti ekonomsku sigurnost i stabilnost njegove zemlje. Kako su najgori društveno-ekonomski učinci pandemije izblijedjeli, akcija protiv Zapada postala je goruća. Sa stajališta Kremlja, ovo je bio jedinstven trenutak.

SAD pokušava smanjiti svoju prisutnost u Evropi i umjesto toga se usredotočiti na indo-pacifičke i domaće probleme. Drugim riječima, iz Kremlja se transatlantski savez i Evropska unija doimaju slabima. Što je najvažnije, ruski čelnici vjeruju da su stekli dovoljno spoznaja o načinu na koji Zapad funkcionira i da se mogu učinkovito boriti protiv njega.

RUSIJA SE GODINAMA PRIPREMA ZA SUKOB SA ZAPADOM

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Rusija se priprema za sukob sa Zapadom barem od ranih 2000-ih. Osim što je gomilala devizne rezerve, Moskva je izgradila trgovinske blokove i produbila odnose s projektima poput Euroazijske ekonomske unije. U Evropi je potaknula Njemačku da postane ovisna o ruskom prirodnom plinu, što je, kako je danas postalo očito, iznimno otežalo Evropi prekid uvoza ruskog energenta. Prijelaz s plina zahtijevao bi od Evrope izgradnju nove infrastrukture, što je skup i dugotrajan proces.

Blisko njemačko-rusko partnerstvo koristilo je i europskoj strategiji Kremlja na druge načine. Na primjer, Evropska unija je planirala učiniti Dunav potpuno plovnim kroz uspostavu dodatnih kanala, povećavajući povezanost srednje Europe s Crnim morem. To bi Evropi dalo veću moć nauštrb Rusije u ovom trenutku, kada je rat u Ukrajini nametnuo preusmjeravanje komercijalnih tokova s Crnog mora na mnogo skuplje kopnene rute. Umjesto toga, pozitivni odnosi s Moskvom učinili su da se projekt učini nepotrebnim i on je nestao iz vidokruga.

Nije slučajno da je nakon 2012., prve pune godine u kojoj je plinovod Sjeverni tok 1 bio operativan, Evropa oklijevala u usvajanju politike koja bi se mogla smatrati proturuskom. U Njemačkoj jednostavno nije bilo interesa da se to provede. Također, nije slučajno da su odnosi između SAD-a i Njemačke tokom tog vremena zahladili.

SAD je trebao Njemačku koja će predvoditi Evropu ili barem zadržati neutralnost kako bi spriječio Rusiju da proširi svoj utjecaj u Evropi dok se SAD povlači. Činjenica da se Rusija pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji 2012. dala joj je još veću snagu u svjetskoj ekonomiji.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

KREMLJ JAČA SVOJ UTJECAJ

Također je vrijedno napomenuti da je Kremlj koristio osobne odnose kako bi ojačao svoj utjecaj. Bivši njemački kancelar Gerhard Schröder postavljen je da vodi Sjeverni tok 1. Nord Stream AG je također angažirao bivšeg finskog premijera Paava Lipponena kao konzultanta za ubrzanje procesa izdavanja dozvola u Finskoj.

Bivši italijanski premijer Matteo Renzi bio je u upravi Delimobila, ruske kompanije za uslugu prijevoza. Bivši finski premijer Esko Aho bio je u upravi najveće ruske banke Sberbanka. Bivši austrijski kancelar Christian Kern podnio je ostavku na mjesto u upravi ruske državne željezničke tvrtke u prvim danima rata u Ukrajini, dok je drugi bivši kancelar, Wolfgang Schüssel, ostao u upravi ruskog Lukoila. Ovo je samo kratka lista istaknutih političara, od kojih su svi imali barem neki utjecaj na vanjsku politiku svoje zemlje. Oni su svakako bili korisni za ruski gospodarski rast i napredak ruske ekonomske strategije u Evropi.

Bliska suradnja s Evropljanima u posljednja dva desetljeća omogućila je Rusiji da nauči što je važno za stabilnost njihovih zemalja. To je također pomoglo Kremlju da bolje razumije njihove političke programe i podupire ciljeve koji idu u njegovu korist. Na primjer, Rusija je s entuzijazmom podržavala mnoge zelene politike, poput njemačke odluke da odustane od nuklearne energije, što je dovelo do većeg oslanjanja na ruski plin. No, Rusija je otvoreno podržavala populističke stranke diljem Evrope i učinkovito koristila informacijski rat, a sve u pokušaju da destabilizira i konačno podijeli Europu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

BLISKI ODNOSI S NEPRIJATELJIMA ZAPADA

Globalno, Rusija održava bliske odnose s tradicionalnim neprijateljima i konkurentima Zapada. Ulaskom u WTO dobila je snažniju poziciju na globalnoj pozornici, koju koristi za unapređenje utjecaja i interesa novih globalnih faktora, uključujući zemlje BRICS-a, koje uključuju Brazil, Indiju, Kinu i Južnu Afriku. Iako su rezultati bili skromni, Rusija je promovirala skupinu kao alternativu Zapadu i nastavila se fokusirati na izgradnju veza s Kinom i Indijom, uspostavljajući veze za koje se nadala da će se održati u potencijalnoj konfrontaciji sa Zapadom, koju vidimo danas.

Kako bi se suprotstavila sadašnjim sankcijama, Rusija je zatražila pomoć Kine. Euroazijska ekonomska unija daje joj mogućnosti za nastavak poslovanja sa svijetom. Istodobno, ruska prisutnost na Bliskom istoku i u dijelovima Afrike pomaže joj da zadrži visoku cijenu nafte, odnosno dovoljno visoku da može nastaviti plaćati svoje račune. Utjecaj na Bliskom istoku i u Sahelu, dva vrlo nestabilna, ali resursima bogata područja, također daje Rusiji veći utjecaj nad svjetskim gospodarstvom.

U izgradnji svoje mreže Rusija se pokušala usredotočiti na ekonomiju i iskorištavanje slabosti u globalnoj mreži. Proširila je svoj utjecaj u inozemstvu, pazeći da ovisnosti koje je ohrabrivala budu dovoljno jake da joj omoguće utjecaj, ali dovoljno labave da joj dopuste povlačenje kad je potrebno. Ruska strategija svakako ima svoje slabosti, ali Rusija ima mogućnosti suprotstavljanja Zapadu tokom trenutnog globalnog ekonomskog rata.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

FRAGMENTACIJA EU

Podrška fragmentaciji Europske unije kroz svoje gospodarske veze u Europi i korištenje znanja o evropskoj politici koje je stekla tokom godina vjerovatno su najvažniji elementi ruske strategije. Onog trenutka kad europski građani osjete posljedice zapadnih sankcija, blok će postati krhkiji, što će Rusiji omogućiti da iskoristi slabosti Evropske unije.

Svijet svjedoči prvom gospodarskom svjetskom ratu modernog doba. Pravila su nedefinirana, a globalna ekonomija je složena, što znači da je kolateralna šteta neizbježna i često nepredvidljiva. Polako postajemo svjesni posljedica koje sankcije Rusiji imaju na globalnu ekonomiju.

Manje su jasni instrumenti koje Rusija može upotrijebiti protiv Zapada. Kako će to promijeniti svijet, zasad je nepoznato. Sve što možemo učiniti je osvrnuti se na ono za što se Rusija pripremila i pretpostaviti što bi moglo uslijediti. Ovo je samo početak, zaključuje Geopolitical Futures.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

SVIJET

Avion na letu za Beč pogodio snažan grad, putnici ostali u čudu nakon slijetanja

Objavljeno

na datum

Administator

Avion Austrian Airlinesa u nedjelju je uletio u nevrijeme s gradom, što je prouzrokovalo veliku štetu na kokpitu i gubitak dijela nosa.

Dužnosnici Austrian Airlinesa otkrili su da je let OS434 uletio u nevrijeme s gradom na putu od Palma de Mallorce u Španiji do Beča. Na aerodrom u Beču stigao je avion s razbijenim prednjim prozorima i uništenim nosom.

“Mislim da smo bili oko 20 minuta od slijetanja kada smo upali u olujni oblak i turbulencije su počele”, rekla je putnica Emmeley Oakley. Prema njezinim riječima, putnici su čuli zvukove oluje.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kako javlja RTL, incident se dogodio iznad Hartberga u Austriji, koji je udaljen oko 150 kilometara od Beča, na visini od oko 6000 metara. Uprkos oštećenju, Airbus A320 uspio je sigurno sletjeti na jedanaestu pistu bečkog aerodroma.
Prema riječima putnika, prolazak kroz oluju trajao je otprilike dvije minute. Tokom leta i slijetanja niti jedan putnik nije povrijeđen.

Prema riječima putnika, primijetili su da avionu nedostaje nos tek kada su sišli. Sami avio prijevoznici već su potvrdili incident.

“Potvrđujemo da je avion Airbus A320 danas oštećen gradom na letu OS343 iz Palma de Mallorce za Beč. Avion je tokom prilaza Beču naišao na olujnu ćeliju, koja se prema posadi u kokpitu nije mogla vidjeti na meteorološkom radaru. Grad je oštetio dva prozora prednjeg kokpita i nos aviona i neke obloge”, saopćio je avio prijevoznik za TimesNow .

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati

SVIJET

Hoće li rat u Gazi biti danas zaustavljen? SAD imaju zahtjev za Vijeće sigurnosti

Objavljeno

na datum

Administator

Sjedinjene Američke Države zatražile su od Vijeća sigurnosti UN-a da glasa o nacrtu rezolucije, koja podržava plan za “trenutni prekid vatre uz oslobađanje talaca” između Izraela i pokreta Hamas.

Prema diplomatskim izvorima, planiraju glasati u danas, ali to još nije potvrdila Južna Koreja, koja predsjeda vijećem u junu.

“Sjedinjene Američke Države su danas zatražile od Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda da nastavi s glasanjem … u znak podrške prijedlogu”, rekao je u nedjelju Nate Evans, glasnogovornik američke misije pri Ujedinjenim narodima. No, nije precizirao datum glasanja.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Rezolucije Vijeća sigurnosti imaju obavezujući karakter.

SAD, vjerni saveznik Izraela, suočen je sa velikim kritikama zbog blokiranja nekoliko nacrta rezolucija UN-a kojima se poziva na prekid vatre u Pojasu Gaze.

Američki predsjednik Joe Biden pokrenuo je 31. maja nove napore za prekid vatre i oslobađanje talaca, nevezano za UN.

Prema tom prijedlogu, Izrael bi se povukao iz naseljenih područja u Gazi, a Hamas bi oslobodio taoce. Primirje bi u početku trajao šest sedmica i produžilo bi se tokom pregovora za trajni prekid rata.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati

SVIJET

Žestok udarac za Orbana na EU izborima, stranka mu ostvarila najgori rezultat ikada

Objavljeno

na datum

Administator

Vladajuća mađarska stranka Fidesz Viktora Orbana na putu je da ostvari najgori rezultat ikada na izborima za Evropski parlament, nakon što su rani rezultati pokazali da je novi protukandidat osvojio gotovo 30 posto glasova u nedjelju.

Péter Magyar, bivši insajder vladajuće stranke koji je postao rival, i njegova stranka Tisza osvojili su 29,7 posto, s 99 posto prebrojanih glasačkih listića. Fidesz mađarskog premijera Viktora Orbána i njegovi manji saveznici dobili su 44,6 posto, znatno niže nego što su ankete predviđale.

Fidesz je samo jednom osvojio manje od 50 posto glasova u posljednja dva desetljeća, osvojivši 47,4 posto 2004. godine. Preliminarni rezultati dali bi Orbanu 11 zastupnika u Evropskom parlamentu, a Magyaru sedam mjesta.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nedjeljni rezultat je “velika pobjeda za Pétera Magyara i veliki neuspjeh za Fidesz”, rekao je Péter Krekó, izvršni direktor neovisnog think tanka Political Capital. “Fidesz ima pravog izazivača.”

Bivši dužnosnik stranke Fidesz i bivši suprug bivše mađarske ministrice pravosuđa Judit Varga, Magyar je potaknuo glasače pobunom protiv korupcije i Orbánova režima nakon što je ranije ove godine bacio kapu u ring. Obećao je da će vratiti milijarde EU fondova namijenjenih Mađarskoj koje je Brisel zamrznuo zbog zabrinutosti u vezi s vladavinom prava.

“Ovo je Waterloo Orbánove moći, početak kraja”, rekao je Magyar nakon rezultata.

“Danas su održana dva izbora i na oba smo pobijedili”, uzvratio je Orbán na postizbornom skupu u Budimpešti, govoreći o lokalnim izborima u Mađarskoj koji su održani istog dana. “Osvojili smo važne pobjede u teškoj borbi.”

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Glasovanje je također obilježio visok odaziv, s 58,7 posto birača koji su se u nedjelju pojavili na glasačkim kutijama, u usporedbi s 43,4 posto na izborima za EU 2019.

Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu