Connect with us

BOSNA I HERCEGOVINA

Bogate stranke u siromašnoj državi: Prošle godine iz budžeta uplaćeno im je 18,8 miliona KM

Objavljeno

na datum

Centralna izborna komisija (CIK) je objavila koliko prihoda su stranke tokom prošle godine ostvarile iz budžeta. Objavljen je i finansijski izvještaj stranaka za 2021.

Shodno ovom izvještaju, iz budžeta svih nivoa vlasti uplaćeno im je 18,8 miliona KM:

  • Iz budžeta lokalnih samouprava 6,1 milion KM;
  • Iz budžeta kantona 3,3 miliona KM;
  • Iz budžeta Federacije Bosne i Hercegovine – 3,7 miliona KM;
  • Iz budžeta Republike Srpske 3,6 miliona KM;
  • Iz budžeta Brčko distrikta skoro 200.000 KM;
  • Iz budžeta Bosne i Hercegovine više od 940.000 KM.

Koliko su općine/gradovi i kantoni dali novca

Godinu ranije strankama je ukupno uplaćeno 800.000 KM, a u posljednjih šest godina više u odnosu na 2021. je uplaćeno samo 2019. godine.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Mostar je lokalna samouprava u FBiH koja je najviše dala novca – 519.000 KM. Grad Sarajevo je isplatio 200.000 KM. Općine Ravno i Pale nisu dostavili podatke.

Vlast Srednjobosanskog kantona je bila najizdašnija u budžetskom finansiranju stranaka, isplatila im je više od 800.000 KM.

Bijeljina je lokalna samouprava u RS-u koja je najviše dala novca – 260.000 KM. Kotor Varoš, Višegrad i Istočni Stari Grad nisu dostavili podatke.

Koliko je koja stranka dobila novca

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Kao i prethodnih godina, SDA, HDZ i SDP su dobili najviše novca. Shodno ukupnom budžetskom prihodu od kantona, poredak najznačajnijih stranaka je sljedeći:

  • SDA 709.000 KM;
  • HDZ 430.000 KM;
  • SDP 406.480 KM;
  • SBB 258.480 KM;
  • DF 232.240 KM;
  • NS 139.860 KM.

Shodno budžetskom prihodu od FBiH, poredak najznačajnijih stranaka je sljedeći:

  • SDA 597.713 KM;
  • SDP 477.136 KM;
  • SBB 217.713 KM;
  • NS 203.000 KM;
  • PDA 144.630 KM;
  • NES 130.018 KM;
  • NB 130.000 KM;
  • HDZ 115.405 KM;
  • NiP 115.405 KM;
  • DF 100.780 KM.

Shodno budžetskom prihodu od RS-a, poredak najznačajnijih stranaka je sljedeći:

  • SNSD 1.082.206 KM;
  • SDS 657.725 KM;
  • DNS 516.231 KM
  • PDP 410.112 KM;
  • SP 339.363 KM;
  • Ujedinjena Srpska 197.877 KM.

Shodno budžetskom prihodu od Brčko distrikta, poredak najznačajnijih stranaka je sljedeći:

  • SNSD 28.035 KM;
  • SDA 28.035 KM;
  • HDZ 19.000 KM.

Shodno prihodu iz budžeta Bosne i Hercegovine, poredak najznačajnijih stranaka je sljedeći:

  • SDA 117.091 KM;
  • Klub kojeg čine SNSD i Ujedinjena Srpska 100.448 KM;
  • Klub kojeg čine SDS i PDP 97.106 KM;
  • HDZ 82.950 KM;
  • Klub kojeg čine NS i NB 78.973 KM;
  • Klub kojeg čine SBB i PDA 77.500 KM;
  • SDP 76.980 KM.

Institut budžetskog finansiranja stranaka ne postoji samo u Bosni i Hercegovini, već i u mnogim drugim državama. Jedan od osnovnih razloga njegovog postojanja jeste da stranke budu što nezavisnije prilikom djelovanja, tj. smanjivanje mogućnosti korupcije.

Broj mandata koje dobiju u zakonodavnim institucijama je jedan od ključnih faktora prilikom određivanja koliko će novca dobijati.

Međutim, s obzirom na ekonomsko stanje u zemlji, neučinkovitost i netransparentnost u radu te druge izvore finansiranja, stranke u Bosni i Hercegovini su pretplaćene. Da li su zaslužile i opravdale 18,8 miliona KM?

Struktura finansiranja

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Budžet je bio i ostao njihov najznačajniji izvor finansiranja. U prošloj godini struktura izvora finansiranja je bila sljedeća:

  • Budžet 18,8 miliona KM;
  • Prilozi fizičkih lica 1,7 miliona KM;
  • Članarina 1,5 miliona KM;
  • Prihodi od imovine 531.000 KM;
  • Prihodi od poklona i usluga koje stranka nije imala obavezu platiti 232.000 KM;
  • Prilozi pravnih lica 68.750 KM;
  • Ostali prihodi 519.554 KM.

Ukupna dugovanja stranaka na dan 31. decembra 2020. iznosila su 7,2 miliona KM.

Shodno svim prihodima, poredak najznačajnijih stranaka je sljedeći:

  • SDA 3,7 miliona KM (dug 1,3 miliona KM);
  • SNSD 3,1 milion KM (dug 147.526 KM);
  • SDP 2,4 miliona KM (dug 1,9 miliona KM);
  • HDZ 2,4 miliona KM (dug 183.015 KM);
  • SDS 1,3 miliona KM (dug 274.928 KM);
  • SBB 849.907 KM (dug 156.917 KM);
  • DF 822.217 KM (dug 400.871 KM).

S obzirom na to da su prilozi fizičkih lica najznačajniji poslije budžetskog finansiranja, izdvojili smo podatke o ovoj vrsti finansiranja u najvećim strankama.

Delegat u Vijeću naroda RS-a Alija Tabaković je kao fizičko lice najviše dao novčanog priloga SDA-u – 3.615 KM. I drugi visokopozicionirani članovi ove stranke su dali priloge, a među kojim su njen predsjednik Bakir Izetbegović (2.964 KM), predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović (3.424 KM) i premijer FBiH Fadil Novalić (2.216 KM).

Nije objavljen izvještaj o tome koja su fizička lica novac dala SNSD-u i SDS-u. Biznismeni Miroslav Rupčić i Ante Vidačak su kao fizička lica najviše novca uplatili HDZ-u, po 5.000 KM. Između ostalih, novac su uplatili i gradonačelnik Mostara Mario Kordić (3.000 KM) i zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Borjana Krišto (2.000 KM).

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Vijećnik SDP-a u Žepču Elvis Botić sa 9.350 KM bio je najveći donator ove stranke kao fizičko lice. Predsjednik turističke zajednice u Kantonu Sarajevo Kenan Magoda je uplatio 2.850 KM, dok je ministar zdravstva Kantona Sarajevo Haris Vranić uplatio 100 KM.

Svi izvještaji CIK-a dostupni su na ovom linku.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

BOSNA I HERCEGOVINA

Optuženi za primanje dara za posao u Graničnoj policiji BiH izjasnili se da nisu krivi

Objavljeno

na datum

Administator

Četiri osobe optužene za udruživanje u grupu radi primanja dara, među kojima su i zaposlenici Granične policije Bosne i Hercegovine, izjasnili su se pred Sudom Bosne i Hercegovine da nisu krivi za djela koja im se stavljaju na teret, piše BIRN BiH.

Uposlenik Granične policije Bosne i Hercegovine Rejhan Ramović optužen je da je u svojstvu službenog lica, a s ciljem pribavljanja imovinske koristi, udružio grupu ljudi radi primanja dara i drugih oblika koristi te, posredstvom pripadnika grupe, zahtijevao i primao dar za sebe.

Pribavljanje imovinske koristi
Ensar Salčinović, Kenit Čakić i Armin Otuzbir su optuženi da su postali pripadnici grupe s ciljem primanja dara i drugih oblika koristi, da su posredovali pri podmićivanju službenog lica i da je Čakić učinio dar službenoj osobi u institucijama BiH.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Ramović, Salčinović, Čakić i Otuzbir izjasnili su se pred sutkinjom za prethodni postupak, Hasijom Mašović, da nisu krivi.

Prema optužnici potvrđenoj 29. septembra 2022. godine, Raković je, kao predsjednik Komisije za izbor kandidata – kadeta XI klase Granične policije BiH te kao šef Odsjeka za prikrivene poslove, udružio policajce u GPBiH Salčinovića, te Čakića i Rakovića, s ciljem pribavljanja imovinske koristi, tako što bi – po Rakovićevim uputama – zahtijevali i primali novac od kandidata koji su aplicirali na javni oglas objavljen u novembru 2020. godine.

Kontaktirali kandidate
U optužnici se navodi da su članovi grupe, nakon što bi im Raković ustupio imena i podatke, kontaktirali određen broj kandidata te od njih zahtijevali od 10.000 do 30.000 konvertibilnih maraka KM u zamjenu za omogućavanje dovoljnog broja bodova za nominaciju i prijem u radni odnos po konkursu. Prema optužnici, Raković bi – korištenjem svojih ovlaštenja –omogućio dovoljan broj bodova kandidatima kako bi bili nominovani za zaposlenje.

Za poziciju “policajac” traženo je između 10.000 i 20.000 KM, a za čin “mlađi inspektor” traženo je 30.000 KM, navodi se u optužnici.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Peti i šesti optuženi – Mirza Ramljak, koji je optužen da je učinio dar službenoj osobi u institucijama BiH, odnosno da je Salčinoviću predao 30.000 KM nakon što je za njega izmijenjen ostvareni rezultat na konkursu, čime je nominovan za prijem po konkursu te Ivica Sabljo, koji je optužen da je kao službena osoba prihvatio korist drugom tako što je iskoristio svoj službeni položaj – pristali su na sporazum sa Tužilaštvom Bosne i Hercegovine, prenosi Dnevni Avaz

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Poznati uslovi novog plana Vlade Njemačke za privlačenje stranih radnika

Objavljeno

na datum

Administator

U srijedu je njemačka vlada odobrila planove za reviziju Zakona o migraciji radnika, sa formalnim prijedlogom koji bi trebao biti predstavljen 2023. godine. Možda najveća promjena uključena u planove reformi je ona koja omogućava radnicima koji nisu iz EU da dođu u Njemačku na duži period, od vjerovatno godinu dana, na takozvanoj “Chancenkarte” (karti mogućnosti), koja bi im omogućila da traže posao.
Prema novim propisima, građani koji nisu iz EU, a koji žele da se presele u Njemačku dugoročno, ne bi morali dokazivati ​​da im je ponuđen ugovor o radu ili sponzorstvo. To znači da tamo gdje biste ranije morali podnijeti zahtjev za boravišnu dozvolu, sada možete umjesto toga tražiti “Chancenkarte”.

Radnicima bi bilo dozvoljeno da rade probno na period do dvije sedmice tokom jednogodišnjeg traženja posla u Njemačkoj.

Također bi onima koji se žele preseliti zbog posla, to bilo dozvoljeno ako bi u Njemačkoj radili na pola radnog vremena u trajanju od najmanje 20 sati sedmično.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Šema bi se zasnivala na bodovnom sistemu u kanadskom stilu koji bi razmatrao sposobnosti u pet oblasti: kvalifikacije, poznavanje njemačkog jezika, radno iskustvo, veze sa ljudima u Njemačkoj i godine života.

Ministar rada Hubertus Heil, rekao je da će kandidati biti uzeti u obzir ako ispunjavaju tri ili više kriterija.

Ostaje nejasno koje konkretne okolnosti bi kvalificirale kandidate za svaku kategoriju, na primjer, koji nivo znanja njemačkog jezika bi bio potreban. Heil je, međutim, rekao da je moguće da će kandidati koji još nisu naučili njemački biti uzeti u obzir.

Reforma također nastoji pojednostaviti proces kojim se radnicima koji dolaze iz zemalja van EU službeno priznaju kvalifikacije u Njemačkoj. Trenutno nisu sve međunarodne kvalifikacije priznate i, ako jesu, proces njihovog certificiranja može potrajati dugo.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Zime još nema na vidiku: Najavljene temperature do 15 stepeni

Objavljeno

na datum

Administator

Dolazak toplih zračnih masa sa juga uslovit će povećanje temperature zraka, koja će biti iznad uobičajnih za ovo doba godine. Pored viših temperatura tokom sedmice prognozira se kiša na čitavom prostoru Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Izraženija kiša očekuje se na jugu i jugozapadu zemlje. Kulminacija padavina moguća je u petak, 9. decembra.

Minimalne jutarnje temperature zraka varirat će od 2 do 7 u Bosni, na jugu Hercegovine do 11 stepeni. Najviše dnevne temperature između 6 i 11, na jugu zemlje do 15 stepeni.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



U zadnjoj sedmici astronomske jeseni, prema trenutnim prognostičkim materijalima, prognozira se pad temperature zraka i slabe padavine. U Bosni će padati snijeg, a na području Hercegovine prognozira se nešto više padavina, ali u obliku kiše.

Jutarnje temperature varirat će u rasponu između -8 i -2 u Bosni do 3 u Hercegovini. Maksimalne temperature kretat će se između -2 i 3 u Bosni do 7 u Hercegovini, navodi se u saopćenju FHMZBiH o prognozi vremena do 19. decembra.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa



Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu