Šef Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu državnog parlamenta naše zemlje Nikola Lovrinović prije dva dana u proceduru je uputio prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima.
Zakon je upućen po hitnom postupku, što znači da nema javne rasprave te da se HDZ-u očito žuri da ovaj zakon progura.
Riječ je o sasvim novom pristupu koji HDZ evidentno pokušava maksimalno naglasiti, a izgledno ohrabreni nakon usvajanja Strateškog kompasa Evropske unije gdje se u dokumentu spominju konstitutivni narodi.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Šta ustvari predlaže HDZ?
Zakonom bi se svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), da li se izjašnjava kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih.
Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH ili na ličnu kartu/osobnu iskaznicu ili na svaki dokument po želji pojedinca.
Ukoliko se građanin ne želi izjasniti nikako, matičar je dužan upisati takvo opredjeljenje, pa bi onda u gore navedenim dokumentima pisalo da se niste htjeli izjasniti kojem konstitutivnom narodu pripadate ili grupi Ostalih.
HDZ u zakonu predlaže da se i naknadno možete upisati po ovom osnovu na lični zahtjev.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Za šta bi služili ti podaci?
Naime, u članu 5, stav 2 predloženog zakona HDZ je to zamislio da se koristi prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod sudjelovanja u izbornom procesu i drugim situacijama. Tako bi se kod prijavljivanja na konkurs taj podatak instituciji gdje konkurišete morao dostaviti, a to bi provjeravao matični ured. A ukoliko ranije niste upisali te podatke u ličnu kartu ili rodni list ili uvjerenje o državljanstvu, da bi konkurisali na određeno radno mjesto to biste morali uraditi naknadno.
Zakon je definisao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon stjecanja punoljetstva (jer su roditelji za vas to ranije popunili), odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.
Cilj zakona je vjerovatno i sprečavanje promjene nacionalnog opredjeljenja prilikom kandidiranja na izborima, čime HDZ želi spriječiti da se naprimjer “Mustafa Mustafić” iz Goražda ne može izjašnjavati kao Hrvat u cilju izbornog pozicioniranja. Odnosno, može se izjasniti jednom, ali ne može to mijenjati od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Za institucije koje ne postupe po ovom zakonu predviđene su i kazne od 500 KM do 2.000 KM.
Koje su zamke?
Prema predloženom zakonu osoba kada se rodi i roditelji joj u lične dokumente upišu pripadnost konstitutivnom narodu i osoba na osnovu toga ostvaruje svoja građanska prava, kasnije ima jednom priliku da to promijeni nakon što osoba postane punoljetna.
Međutim, zakon ne rješava pitanje šta je s osobama koje se izjašnjavaju kao “građanin BiH”, dakle bez konstitutivne odrednice i bez pripadnosti nacionalnoj manjini. Kako će te osobe ostvariti svoja građanska prava. To je primjer Azre Zornić, koja je na sudu u Strazburu dobila spor protiv BiH zbog te vrste diskriminacije. Da li se onda Azra Zornić i slični mogu prijaviti na konkurs u državnu instituciju ako se izjasne kao “građani ili građanke BiH”? Da li će njih država diskriminisati i onemogućiti im zaposlenje ako se ne izjasne da pripadaju jednom od konstitutivnih naroda ili nacionalnoj manjini.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Ostaje da se vidi šta će na ovaj prijedlog zakona reći Agencija za zaštitu ličnih podataka.
Ministarstvo odbrane Nizozemske saopćilo je kako je u ponedjeljak iz zračne baze Eindohoven 100 marinaca krenulo u Bosnu i Hercegovinu. Ranije je u državu stiglo 50 nizozemskih vojnika.
“Mornarička četa postat će dio multinacionalne bataljona EUFOR-a Althea. Bataljon se može rasporediti po cijeloj Bosni i Hercegovini iz baze Butmir u Sarajevu. Jedinica se može rasporediti za više zadataka, od patrola do kontrole gomile i nereda , ali i kao brza jedinica za pružanje podrške bilo gdje u zemlji”, navodi se u saopćenju.
Istakli su da su predviđene i zajedničke vježbe s Oružanim snagama BiH, a da će za šest mjeseci vojnici biti zamijenjeni drugom četom
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Istakli su da osim čete marinaca u Bosni i Hercegovini od ranije boravi dio štabnih oficira i obavještajni tim iz Nizozemske.
Odluka o slanju nizozemskih vojnika u misiju EUFOR-a u Bosni i Hercegovini objavljena je u aprilu ove godine. U obavještajnom dijelu misije raspoređeno je 10 vojnika. Kao razlog za slanje je navedeno povećanje tenzija u državi.
Podsjećamo, nakon više godine odsustva i Njemačka se prošle godine ponovo pridružila misiji EUFOR-a. Trenutno se u EUFOR-u nalazi oko hiljadu vojnika.
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik još jednom je u kratkom periodu boravio u Mađarskoj kod tamošnjeg premijera Viktora Orbana. Tom prilikom uslijedili su međusobni epiteti i obećanja o investicijama u kulturološkoj razmjeni i saradnji.
Mađarska je već godinama glavni evropski oslonac politike Milorada Dodika. Orban je njegov najveći i otvoreni zaštitnik koji stavlja veto, odnosno najavljuje ulaganje veta na višestruke najave uvođenja sankcija Evropske unije RS-u i Dodiku.
“Mađarska se snažno protivi upotrebi sankcija u slučaju BiH i Srba u BiH jer one zbog svoje kontraproduktivne prirode mogu dovesti do eskalacije tenzija”, saopćeno je i ovaj put.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Suštinski Mađarska vodi mnogo intenzivniju politiku s entitetom RS, u poređenju sa državom BiH. Mađarska pod Orbanovoj vlašću ima interes da u našoj zemlji, a primarno u RS-u ulaže u telekomunikacije, energetiku, ali i finansijski sektor. Čak je i Dodik potvrdio da će ta zemlja preuzeti projekte koje je Njemačka otkazala u RS-u kao vid sankcija Dodiku.
Mađarska je ta koja je Dodiku obećala i dala određeni novac kojim popunjava budžetske rupe.
Dodik je itekako svjestan koliko mu Mađsrska znači pa je jučer najavio intenzivniju integraciju privreda, ali je iznio ideju da se kao pilot projekat u desetak škola u RS-u uvede učenje mađarskog jezika te da se na fakultete uključe i mađarski profesori.
Treba podsjetiti da se u skoro 30 škola u RS-u uči i ruski jezik kao drugi strani jezik, a i kineski jezik je već unazad nekoliko godina uveden kroz kurseve na koje se učenici prijavljuju.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je premijer Mađarske Viktor Orban izrazio spremnost da Mađarska preuzme projekte u Republici Srpskoj koje je Njemačka otkazala.
“Orban je izrazio spremnost da Mađarska supstituiše projekte koje su Nijemci otkazali jer nisu željeli da regulišu ugovore”, rekao je Dodik.
Dodik je izrazio zadovoljstvo današnjim sastankom sa Orbanom, navodeći da je razgovarano o stvarima koje su ranije definisali, ali i nekim novim idejama.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
“Naša saradnja se razvija na najbolji način. Pokušavamo da prepoznamo i realizujemo projekte koje smo ranije zacrtali u oblasti energetike, kao što su vjetroparkovi, a veoma uspješno se odvija i projekat podrške Mađarske poljoprivrednim proizvođačima u RS”, istakao je Dodik.
Dodik je rekao da je razgovarano i o saradnji i podršci mađarske Vlade srpskoj zajednici i SPC.
“Razgovarali smo i o tome kako bismo mogli i trebalo da vodimo politike koje će integrisati naše privrede što više, kao i o mogućnosti da se na eksperimentalnom nivou u desetak škola i fakulteta u sljedećoj školskoj godini uključe mađarski profesori i da sagledamo interes djece za učenje mađarskog jezika”, rekao je Dodik.
Sastanku Dodika i Orbana prisustvovali su i ministar za naučnotehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske Željko Budimir i ministar vanjskih poslova Mađarske Peter Sijarto.