Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) obaviještena da je na tržište Bosne i Hercegovine isporučeno raženo brašno u kojemu je utvrđeno prekoračenje maksimalno dopuštene količine ohratoksina A.

Podaci o proizvodu:

Naziv proizvoda: Whole wheat rye flour (organic) / Integralno raženo brašno (organsko)

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kategorija proizvoda: Žitarice i pekarski proizvodi

Proizvođač/izvoznik: ORGANICAGRO UAB, Subaciaus str. 23/2, LT-01300 Vilnius, Lithuania

Lot: LT240014; LT240413

Pakiranje: 25 kg

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Uvoznik/distributer u BiH: FAN-Commerce d.o.o. Visoko, Branilaca Bosne 49, 71300 Visoko

Utjecaj: Na ljudsko zdravlje

Opasnost: prisutnost mikotoksina

Navedeni proizvod nije u skladu s odredbama Pravilnika o maksimalno dopuštenim količinama za određene kontaminante u hrani (“Službeni glasnik BiH”, br.: 68/14, 79/16 i 84/18).

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Sve raspoložive informacije o proizvodu, sukladno važećim propisima, dostavljene su na daljnje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini od kojih je zatraženo poduzimanje mjera i povratno obavještavanje Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj u velikom je problemu. Smanjena je potražnja, ali i proizvodnja. Sve to dovelo je do otpuštanja radnika. Iz Vlade RS-a najavljuju pomoć, ali kakvu konkretno – nisu željeli da otkriju.

Posljedice globalne ekonomske krize najviše su se odrazile na industriju tekstila, kože i obuće u RS-u. Proizvodnja je u prva dva mjeseca smanjena za oko 14 posto. Otpušteno je blizu 300 radnika. Vlasnici preduzeća kažu da ovako lošu situaciju ne pamte.

„Ako pogledate procente, koliko je smanjen izvoz, a koliko je smanjen broj zaposlenih, veliki broj radnika privrednici još drže u firmi a nisu dovoljno zaposleni. To breme odgovornosti, uglavnom, nose privredni subjekti. Imam mnogo godina. Dugo sam u ovoj branši, ovako tešku situaciju nismo nikada imali“, ističe Radovan Pazurević, direktor firme Sanino Derventa.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nije ugrožena samo ova oblast. Kriza u Evropi dovela je domaću privredu u gotovo bezizlaznu situaciju. Ne ohrabruju ni trenutni trendovi na tržištu – naznaka za oporavak nema.

„Prioritetne mjere u ovom trenutku moraju biti mjere koje će sačuvati ekonomiju RS-a u ovako teškim vremenima: smanjenje negativnih uticaja ekonoske krize, tehnološki razvoj, obrazovanje i tehnološki razvoj radnika. To će biti nešto na čemu ćemo raditi u bdućem periodu“, kaže Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.

S problemima su upoznali i nadležne. Iz Vlade RS-a obećavaju pomoć, ali o konkretnim mjerama ne govore.

„Ako pokrenemo priču šta je to konkretno – ove tri grane imaju trenutno određene povlastice kod plaćanja poreza i doprinosa, pa će to izazvati određene probleme. Ne želim to, zaista, i zbog njih i zbog vlade da uradim, ali sam rekao da će to biti na zadovoljstvo svih, i radnika i vlasnika, ali i budžeta Vlade RS-a“, poručuje Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva RS-a (SNSD).

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U najvećem problemu su izvozno orijentisane firme, jer su narudžbe iz inostranstva značajno smanjene. Podsjećamo i da je u RS-u već došlo do zatvaranja firmi iz oblasti tekstilne industrije. Primjer je „Mila tekstil“ iz Prijedora.

U 11 časova u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, danas Ulici Hamdije Kresevljakovica, odata je počast stradalim pripadnicima bivše Jugoslovenske narodne armije koji su ubijeni u koloni koja je napuštala grad 3. maja 1992. godine. Ove godine, godišnjica se obilježava nekoliko dana ranije, zbog pravoslavnog praznika.

Uz prisustvo specijalne policije, porodice žrtava, predstavnici političkog života i boračke organizacije Republike Srpske položili su cvijeće i pomolili se za stradale. Prvobitno je u Istočnom Novom Sarajevu, u Crkvi Svetog velikomučenika služen parastos stradalima.

Prije 32 godine, 3.maja 1992. godine trebala je biti izvršena razmjena vojnika JNA iz Kasarne Bistrik, a u zamjenu za predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića. Izetbegović je dan ranije JNA zarobila na aerodromu. Ubrzo nakon polaska, kolona su presjekli i zaustavili u Dobrovoljačkoj ulici.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Još uvijek su različite informacije kada je riječ o tačnom broju ubijenih. No, prema podacima Tužilaštva BiH, poginulo je osam, dok su ranjene 24 osobe.

Okupljeni su istakli da pravosudni procesi teku u nedogled.

“Zato što ne gajimo nadu da će pravosudne institucije obaviti posao onako kako bi trebalo, Republički centar će ove godine promoivisati publikaciju koja se odnosi na cjelokupne događaje koji se dešavali nad pripadnicima JNA u aprilu i maju 1992. godine u Sarajevu”, rekao je Viktor Nuždić, direktor Republičkog centra za istraživanje zločina RS.

Branimir Kojić predsjednik Organizacije porodica zarolbjenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica kazao je kako za stradanje pripadnike JNA niko nije odgovarao te je poručio da će dolaziti dok budu živi.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Ja živim i radim s Bošnjacima, oni su bezbjedni nikada im nije falila dlaka s glave i nikada im neće. Ono što nosimo kao strašan utisak je činjenica da je ovoliki broj policije u Sarajevu što govori da nismo bezbjedni”, rekao je Kojić.

Vukota Govedarica naveo je kako su došli da ne zaborave taj događaj i “s razumom da je bolje stotinu godina pregovarati nego jednu godinu ratovati”.

“U ratu se zla dešavaju. Ono što ostaje posebna vrsta žali za porodice i sve razumne ljude, bez obzira kojoj vjeri i nacionalnosti pripadaju, jeste da za ovaj zločin nikada niko nije odgovarao. Da li se još uvijek nadati – da”, rekao je Govedarica.

Ljubiša Ćosić, gradonačelnik Sarajeva poručio je kako je “žrtva žrtva” i da “ne smije bošnjački grob biti vredniji od srpskog i obratno”. Izrazio je nadu da će se sva mjesta stradanja svih naroda biti adekvanto obilježena.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Haški sud ranije je ustanovio da je kolona JNA u Dobrovoljačkoj bila “legitimna vojna meta”.