Connect with us

BOSNA I HERCEGOVINA

Zalaskom sunca večeras počinje ramazan, mjesec posta za muslimane

Objavljeno

na datum

Ramazan

Sa zalaskom Sunca večeras nastupa ramazan 1443. god. po H. Tu noć se klanja prva teravija a prvi dan posta je u subotu, 2. aprila 2022. godine.

Mjesec ramazan deveti je mjesec hidžretskog lunarnog kalendara. U njemu je sadržano drevno bogoštovlje posta koje odgaja dušu i tijelo. Post traje čitav mjesec dana. Kao i većina islamskih propisa post je naređen poslije Hidžre, u Medini. U Mekki je propisan samo namaz, zbog posebne važnosti koju ima. Namaz je propisan u noći isra’a desete godine poslanstva – po pretežnom mišljenju. Pet ili više godina poslije propisan je post, tj. druge godine po Hidžri. Vjerovjesnik, s.a.v.s., postio je devet ramazana.

Muslimani u Bosni i Hercegovini su ramazan oduvijek doživljavali kao poseban mjesec vršeći temeljite pripreme za njegov dolazak. Dva mjeseca prije početka mjeseca ramazana, obično starije osobe, obavljale su dobrovoljni post za koji se kaže da poste učajluke. Islamski učenjak Muhamed Hamidullah u vezi sa suptilnim odgojnim aspektima posta lucidno primjećuje: ,,Da bi se tijelo podvrglo duhu, treba lomiti snagu tijela, a povećavati snagu duha… U tom cilju ništa nije efikasnije od gladi, žeđi, odricanja od tjelesnih užitaka i kontrole jezika (govora), srca (misli) i drugih organa.“

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U tradiciji Bošnjaka, prije ramazana obilježavaju se tri mubarek noći: Lejletu-r-regaib, Lejletu-l-Mi'radž, i Lejletu-l-berat. U tim se noćima najčešće organiziraju mevludi u džamijama i drugi prigodni programi.

S obzirom da se muslimani u obredima pridržavaju Mjesečeve godine, ramazan pada u svako godišnje doba: jesen, zimu, proljeće, ljeto. Bošnjaci pridaju veliki značaj čistoći, pa se prije dolaska ramazana čiste džamije i mesdžidi, peru ćilimi, uređuje džamijsko dvorište, popravljaju prilazni putevi džamijama. Posebne pripreme se obavljaju u kućama i dvorištima. Kuća se temeljito očistiti, a ako je potrebno i okreči.

Dugo se zadržala i tradicija pucanja topova s gradskih zidina koji su oglašavali vrijeme sehura i iftara. Tradicija pucanja topova u većini mjesta utihla je krajem Drugog svjetskog rata. Devedesetih godina prošlog stoljeća topovi su ponovo oživjeli, najavljujući sehure i iftare u više gradova Bosne i Hercegovine.

Svevišnji je odabrao i istakao mjesec ramazan među ostalim mjesecima i po tome što je u njemu počelo objavljivanje Kur’ana. Bošnjaci u toku ramazana uče mukabele. Mukabela najčešće počinje dan uoči ramazana kako bi bila završena, a sevapi od učenja poklanjaju se pred dušu vakifima džamije i džemata, uoči bajrama.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Iftar je više od večere poslije posta. To je prilika za poziv rodbini, prijateljima ili komšijama u kuću, opušten razgovor i sijelo. Iftar počinje nakon što se oglasi ezan ili nakon pucnja topa, učenjem iftarske dove i prekidanjem posta čašom šerbeta ili jedenjem hurme.

Uz ramazan se pripremaju jela specifična za ovaj mjesec, a somuni su sastavni dio običaja vezanih za mjesec posta. Nakon obavljenog iftara popije se kahva i džematlije odlaze na teravih-namaz u najbližu džamiju. Čak i oni koji rjeđe posjećuju džamije, tokom ramazana redovno idu na teravije.

Sačuvana je tradicija da se studenti Fakulteta islamskih nauka i učenici medresa za vrijeme mjeseca ramazana upućuju na praksu u džemate ili zaseoke u kojima nema stalnog imama.

Za ramazan se na poseban način obilježavaju mubarek noći Lejletu Bedr i Lejletu-l-kadr.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U prigodnim programima za Lejletu Bedr uči se posebna dova u kojoj se spominju imena svih 313 učesnika Bitke na Bedru. 27. noć ramazana, Lejletu-l-kadr, obilježava se na svečan način. Ove noći bosanski muslimani nastoje provesti s pojačanim ibadetima, dovama, naklanjavanjem propuštenih namaza ili klanjanjem dobrovoljnih namaza. U džematima se organizira učenje mevluda koje izvode polaznici mektebske pouke ili džematlije.

U posljednjih deset dana ramazana, neki muslimani u Bosni i Hercegovini praktikuju itikaf – povlačenje u osamu u džamiji ili kući i posvećuju se intenzivnom ibadetu. Većina džamija posjeduje posebnu prostoriju za te namjene ili se pak iza minbera odredi mjesto za itikaf.

U toku ramazana muslimani praktikuju davanje sadekatu-l-fitra, ili popularno „vitre“, tako što novac uplaćuju u Bejtu-l-mal iz kojeg se pomažu potrebni.

Kraj ramazana obilježava se proslavom ramazanskog bajrama. Kuće i avlije ponovo se temeljito čiste. Za ukućane, a posebno djecu, nabavlja se nova odjeća. Nastupanjem bajramske zore domaćice ustaju ranije kako bi muške ukućane otpremile u džamiju na bajram-namaz. Prije polaska u džamiju obavezno se uzima nešto od hrane, da se zna da se taj dan ne posti.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nakon bajram-namaza, izlazeći iz džamije, ljudi jedni drugima prilaze i čestitaju bajram riječima: “Bajram šerif mubarek olsun“. U narodu je čestitka skraćena na „Bajram barećola“. Odgovara se riječima: „Allah razi olsun“ ili opet skraćeno „Allah razola“. Mladi, a posebno djeca, prilaze starijima i čestitajući im bajram, ljube ih u desnu ruku, a oni im uzvraćaju bajramlukom u novcu i hairli dovom.

Ramazan je najsvetiji i najvažniji mjesec za muslimane širom svijeta, pa i za one koji vijekovima žive u Bosni i Hercegovini i čuvaju ramazansku tradiciju.

Riječ ramazan spominje se samo jedanput u Kur’anu, u suri El-Bekare, 185 ajet: Ramazan je onaj mjesec u kojem je spušten Kur'an, kao uputa ljudima s jasnim oznakama Pravoga puta i istinskoga razlučivanja…

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

BOSNA I HERCEGOVINA

Prosjačenje sve veći problem u BiH, Tuzlaci žele uvesti kazne za građane koji udjeljuju novac

Objavljeno

na datum

Administator

Prema statističkim podacima, u Bosni i Hercegovini su više od 70 posto žrtava trgovine ljudima upravo djeca, a samo tokom prošle godine od 37 identifikovanih žrtava, njih 28 su bile maloljetne i one su uglavnom iskorištavane kroz prosjačenje.
U odnosu na ostale regije naše zemlje, Tuzlanski kanton pravi iskorak jer je upućena inicijativa da se kroz izmjenu zakona kazne i oni koji podržavaju prosjačenje.

Problem prosjačenja u Bosni i Hercegovini nerijetko se pokušava minimalizirati prikazivanjem toga da se njime bavi romska populacija, kroz svoju tradiciju i običaje. Time se dodatno usložnjava problem, a policiji i ostalim nadležnim institucijama se kompliciraju napori u borbi protiv eksploatacije djece na ulici, kao sveprisutnije pojave u bh. društvu.

Pravni okvir za suprotstavljanje eksploatacije djece u Tuzlanskom kantonu postoji kroz odluku Kantonalne vlade o formiranju koordinacionog tima za borbu protiv trgovine ljudima. Koordinator je predstavnik Uprave policije MUP-a TK, a čine ga još i predstavnici institucija i nevladinog sektora.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Kroz procesuiranje slučajeva trgovine ljudima koje se vrši prosjačenjem, prvenstveno se dokazalo da borba za nezakonitim profitom od počinitelja nije poštedjela ni djecu koja nisu Romi. Također i sami počinitelji dolaze iz reda neromske populacije”, kaže viši inspektor/istražitelj u Upravi policije MUP-a TK Mehmedalija Fišeković.

Djeca koja nisu imala priliku koristiti pribor za jelo i toalet

On ističe da su dosad u prosjačenju zatečena zapuštena djecu kojoj su bila uskraćena osnovna prava.

“Nisu imali prilike da koriste toalet i pribor za jelo, a nisu imali prilike ni spavati na krevetu. Zatim, bilo je neophodno liječiti njihove povrede, deformitete, higijensku i zdravstvenu zapuštenost, nepismenost i tako dalje. Imali smo slučaj da djeca prvi put drže olovku u ruci, a imali su osam, devet, deset i više godina”, dodaje Fišeković.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Slučajevi prosjačenja se evidentiraju kroz prekršaj, zatim kroz krivično djelo zapuštanje djeteta i maloljetnika te kroz trgovinu ljudima.

“Uprava policije MUP-a TK je tokom proteklih godina razvila kadrovske i organizacijske kapacitete te je sa Tužilaštvom TK uspješno djelovala u nekoliko slučajeva trgovine ljudima. Počinioci su kažnjeni pravosnažno i nepravosnažno na visoke kazne zatvora od pet do 22 godine zatvora”, nastavlja Fišeković.

Prosjačenje u Bosni i Hercegovini uzima sve više maha, a prekršajne kazne ne daju rezultate, odnosno nisu efikasne. Naime, počinitelji, odnosno oni koji prose nisu u mogućnosti platiti kazne jer nemaju novca za to, dok s druge strane nekažnjivo prolaze oni građani koji im novac daju.

Takva je praksa jer u zakonskom okviru ne postoji modalitet kažnjavanja onih koji “novčanu pomoć” daju prosjacima, podupirući na takav način ovakav vid prekršaja, ali i kršenja zakona.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Izmjene zakona

Međutim, Tuzlanski kanton pravi iskorak jer je upućena inicijativa da se kroz izmjenu Zakona o javnom redu i miru kazne i oni koji podržavaju prosjačenje, odnosno oni građani koji novac udjeljuju prosjacima.

“Ako uzmemo u obzir da je prosjačenje u najmanju ruku prekršaj, šta drugo građani rade nego potiču činjenje prekršaja, odnosno, prekršaja javnog reda i mira. To je u najmanju ruku, da ne govorimo o eksploataciji, odnosno, krivičnom djelu trgovine ljudima”, smatra Mirsada Bajramović iz Udruženja Zemlja djece u BiH.

Mobilni identifikacijski tim za borbu protiv prosjačenja i trgovinu ljudima Tuzla prošle godine je zatekao 161 osobu u prosjačenju, od toga 28 djece, a osmero je smješteno u prihvatilište.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Moram reći i naglasiti da se radi o djeci koja su bila sa roditeljima i nije ih bilo moguće izuzeti u tom trenutku sa ulice. Policija je identifikovala te osobe i protiv njih smo podnijeli krivične prijave”, naveo je Nedeljko Jurkić iz Centra za socijalni rad u Tuzli.

Na kraju kažimo i to da Koordinacioni tim predlaže novčane kazne od 200 do 400 KM za građane koji daju novac prosjacima na ulici. U konačnici o izmjenama Zakona o javnom redu i miru TK raspravljat će zastupnici u Skupštini TK, nakon što ovaj prijedlog zvanično dođe na njihovu adresu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

Na tržištu BiH opasni toksini pronađeni u raženom brašnu podrijetlom iz Litvanije

Objavljeno

na datum

Administator

Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine je putem Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) obaviještena da je na tržište Bosne i Hercegovine isporučeno raženo brašno u kojemu je utvrđeno prekoračenje maksimalno dopuštene količine ohratoksina A.

Podaci o proizvodu:

Naziv proizvoda: Whole wheat rye flour (organic) / Integralno raženo brašno (organsko)

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Kategorija proizvoda: Žitarice i pekarski proizvodi

Proizvođač/izvoznik: ORGANICAGRO UAB, Subaciaus str. 23/2, LT-01300 Vilnius, Lithuania

Lot: LT240014; LT240413

Pakiranje: 25 kg

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Uvoznik/distributer u BiH: FAN-Commerce d.o.o. Visoko, Branilaca Bosne 49, 71300 Visoko

Utjecaj: Na ljudsko zdravlje

Opasnost: prisutnost mikotoksina

Navedeni proizvod nije u skladu s odredbama Pravilnika o maksimalno dopuštenim količinama za određene kontaminante u hrani (“Službeni glasnik BiH”, br.: 68/14, 79/16 i 84/18).

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Sve raspoložive informacije o proizvodu, sukladno važećim propisima, dostavljene su na daljnje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u Bosni i Hercegovini od kojih je zatraženo poduzimanje mjera i povratno obavještavanje Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Nastavi čitati

BOSNA I HERCEGOVINA

VIDEO – Dok prijete secesijom, privreda propada: 300 radnika u RS ostalo bez posla

Objavljeno

na datum

Administator

Industrija tekstila, kože i obuće u Republici Srpskoj u velikom je problemu. Smanjena je potražnja, ali i proizvodnja. Sve to dovelo je do otpuštanja radnika. Iz Vlade RS-a najavljuju pomoć, ali kakvu konkretno – nisu željeli da otkriju.

Posljedice globalne ekonomske krize najviše su se odrazile na industriju tekstila, kože i obuće u RS-u. Proizvodnja je u prva dva mjeseca smanjena za oko 14 posto. Otpušteno je blizu 300 radnika. Vlasnici preduzeća kažu da ovako lošu situaciju ne pamte.

„Ako pogledate procente, koliko je smanjen izvoz, a koliko je smanjen broj zaposlenih, veliki broj radnika privrednici još drže u firmi a nisu dovoljno zaposleni. To breme odgovornosti, uglavnom, nose privredni subjekti. Imam mnogo godina. Dugo sam u ovoj branši, ovako tešku situaciju nismo nikada imali“, ističe Radovan Pazurević, direktor firme Sanino Derventa.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nije ugrožena samo ova oblast. Kriza u Evropi dovela je domaću privredu u gotovo bezizlaznu situaciju. Ne ohrabruju ni trenutni trendovi na tržištu – naznaka za oporavak nema.

„Prioritetne mjere u ovom trenutku moraju biti mjere koje će sačuvati ekonomiju RS-a u ovako teškim vremenima: smanjenje negativnih uticaja ekonoske krize, tehnološki razvoj, obrazovanje i tehnološki razvoj radnika. To će biti nešto na čemu ćemo raditi u bdućem periodu“, kaže Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a.

S problemima su upoznali i nadležne. Iz Vlade RS-a obećavaju pomoć, ali o konkretnim mjerama ne govore.

„Ako pokrenemo priču šta je to konkretno – ove tri grane imaju trenutno određene povlastice kod plaćanja poreza i doprinosa, pa će to izazvati određene probleme. Ne želim to, zaista, i zbog njih i zbog vlade da uradim, ali sam rekao da će to biti na zadovoljstvo svih, i radnika i vlasnika, ali i budžeta Vlade RS-a“, poručuje Vojin Mitrović, ministar privrede i preduzetništva RS-a (SNSD).

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U najvećem problemu su izvozno orijentisane firme, jer su narudžbe iz inostranstva značajno smanjene. Podsjećamo i da je u RS-u već došlo do zatvaranja firmi iz oblasti tekstilne industrije. Primjer je „Mila tekstil“ iz Prijedora.

Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu