Govor mržnje i drugi štetni sadržaji nisu dozvoljeni sadržaji na društvenim mrežama, a kompanije koje stoje iza platformi poput Facebooka, Twittera, Instagrama i Youtubea, imaju niz politika i smjernica koje se bave regulacijom. O regulaciji štetnog sadržaja na društvenim mrežama govorilo se na radionici za mlade održanoj 18. marta 2022. u Bihaću, gdje je istaknuta važnost medijske pismenosti i poznavanja smjernica za komunikaciju u online javnom prostoru, a radilo se i na promišljaju o tome kakvi sadržaji su potencijalno problematični, na koji način pristupiti dezinformacijama i govoru mržnje na internetu.
Radionicu je vodila urednica društvenih mreža Mediacentra Sarajevo Maja Ćalović, koja je učenicima i učenicama Gimnazije Bihać ukazala upravo na regulaciju štetnog sadržaja u vidu lažnih vijesti i dezinformacija na internetu, a predstavljeni su im i dostupni i besplatni alati za prepoznavanje i provjeru digitalno manipuliranog sadržaja i sadržaja objavljenog van konteksta.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Anketa među deset učenika i učenica Gimnazije Bihać koji su prisustvovali na radionici pokazala je da oni najviše koriste društvenu mrežu Instagram, zatim Snapchat, a nakon toga i Facebook i YouTube. Kažu i da uslove korištenja društvenih mreža ne čitaju, a da društvenim mrežama najviše zamjeraju to što im oduzimaju previše vremena, pružaju mogućnost lažnog predstavljanja, šire negativan sadržaj, dezinformacije, govor mržnje, a smetaju im i reklame koje im onemogućavaju čitanje i gledanje sadržaja na internetu bez ometanja.
Zerina Smajić, profesorica likovne kulture u Gimnaziji Bihać, kaže kako se na nastavi ne razgovara o društvenim mrežama jer ne postoji nastavni plan o tome, ali da uvijek rado odgovara i daje savjete učenicima ukoliko imaju pitanja vezana za društvene mreže. Ipak, smatra da bi se u školama trebalo raditi na ovoj temi.
„Zahvaljujući vašoj radionici otvorena su mnoga pitanja vezana za društvene mreže i kako djeca mogu učiti o tome, ali i da se zaštite od zloupotrebe društvenih mreža. Mislim da bi aktivno u školama trebala da se vodi ova tema, da se edukuju sami predavači pa da tako i djeci damo pozitivan prikaz i način kako se to treba konzumirati“, navodi ova profesorica.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Učenica Gimnazije Bihać, Hana Hrnjica, kaže da društvene mreže, posebno platformu Instagram, koristi kako bi pratila najavu događaja a da ona na toj mreži postavlja fotografije, ali i događaje na kojima je prisustvovala, kao i zanimljive vijesti koje se dešavaju u svijetu. Navodi i da često nailazi na problematični sadržaj na internetu, poput dezinformacija, propagande i da to prijavljuje Instagramu kao lažne vijesti nakon čega, kako smatra, ta platforma vrši provjeru.
„Danas smo dobili mnogo materijala pomoću kojeg možemo razlikovati istinite vijesti od lažnih i znatno češće ću koristiti te materijale i drago mi je što sam saznala za njih“, kaže Hrnjica.
Govor mržnje je zastupljen na društvenim mrežama, pogotovo u komentarima ispod objava popularnih ličnosti, kaže učenica Sara Alagić, koja navodi da i ona, poput svoje kolegice, prijavljuje takav sadržaj. I ona objavljuje svoje fotografije, kao i događaje na kojima je bila, ali prati i edukativni sadržaj i vijesti o filmovima i serijama.
„Naučila sam dosta novih stvari u smislu toga kako se ponašati na društvenim mrežama. Uvijek sam pazila, ali sada ću još više. Iskreno, nisam znala neke stvari i potresla sam se“, priča ova učenica.
Umjetnica iz Sarajeva Merima Bešlagić bila je žrtva cyber bullyinga te je svoja iskustva podijelila sa bihaćkim gimnazijalcima i gimnazijalkama. Danas je veoma aktivna u ukazivanju na problem digitalnog nasilja, jer kako kaže, ova vrsta nasilja može uticati na mlade na način da može završiti tragično.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
„To je problem koji je zastupljen i treba govoriti o tome i podići svijest o štetnim i negativnim komentarima na mrežama“, rekla je ona i poručila mladima da svako može naći svoju publiku i da ne treba da se plaše, odnosno da nije rješenje da ne budu prisutni na mrežama.
Radionica u Bihaću bila je posljednja od deset radionica koje su organizovane kroz projekt „Jačanje medijske pismenosti mladih u BiH“, koji provode Mediacentar Sarajevo i Boram, a finansira Evropska unija. Pod motom „Nije sve što piše istina“ radionice su ranije održane u Sarajevu, Zenici, Banjoj Luci, Orašju, Goraždu, Tomislavgradu, Trebinju, Srebreniku i Bihaću a cilj im je bio jačanje medijske pismenosti kod mladih ljudi u Bosni i Hercegovini.
Sadržaj se nastavlja ispod oglasa