Connect with us

SVIJET

Kako sad cijena nafte pada?

Objavljeno

na datum

Nafta

Mir između Ukrajine i Rusije još se čini daleko, ali svjetska cijena nafte već danima polagano – ali uporno – pada. Šta se događa? Je li 137 dolara za barel bio vrhunac?

Dok se svi natječu u jadikovkama zbog sve veće cijene goriva, još od prošlog četvrtka na burzi cijena nafte malčice krivuda, ali jasno pokazuje kamo ide: prema dole, piše Deutsche Welle.

Barel najkvalitetnije nafte Brent je sa 137 dolara 7. marta – što je bila rekordna cijena u posljednjih 14 godina – pala “ispod stotice”, na 97,50 dolara. Slično je sa američkom sortom WTI, a makar još malo skakuću, tu se ne vidi neki trend bitnog rasta.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Zvuči upravo nevjerojatno da je cijena nafte trenutno već pala na razinu na kojoj je bila prije napada Rusije na Ukrajinu, makar nema baš mnogo optimizma da bi ovaj rat konačno mogao prestati, a još manje da bi bile ukinute sankcije protiv Rusije – što je i kupnju nafte iz te zemlje pretvorilo u rizičan pothvat. Šta se onda zapravo događa?

Više razloga, ali jedan je najvažniji

Razloga ima zapravo više, a kako za postaju ARD objašnjava Carsten Fritsch, stručnjak za sirovine kod Commerzbank, jedan od najvažnijih se može sažeti u jednoj riječi: Iran.

U vijestima iz Ukrajine je mnogima možda promaklo da se i iz Washingtona i iz Moskve čulo kako njihov spor ne smije imati učinka na suradnju Rusije i Irana na njegovom atomskom programu, a time i na novi međunarodni sporazum o atomskim težnjama Teherana. Prevedeno na jezik burzovnih špekulanata, time se otvara put za ukidanje američkih sankcija protiv Irana i povratak te zemlje na svjetsko tržište nafte, objašnjava bankovni stručnjak.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Jer treba razumjeti i kako se stvara cijena: ne realnom kupnjom, nego su dobar dio potražnje i špekulacije gdje se računa da će cijena nafte rasti. A na pomisao na Iran i na njegovu upravo paničnu želju prodavati svoju naftu kako bi oživjela svoje devastirano gospodarstvo, tu i špekulanti brzo shvate da bi tu lako mogli opeći prste.

Drugi je razlog priroda cijene sirovina kao što je nafta: nje zapravo ima, ali je pitanje po kojem trošku ona može biti eksploatirana. To doduše može nešto potrajati, ali kod cijene od preko 100 dolara se itekako opet isplati metoda frackinga. To se osobito odnosi na nalazišta u SAD: mnoga su prekinula eksploataciju u doba korone, ali što je cijena veća, to ih opet više počinje s radom.

Korona u Kini je još jedan razlog

I onda je tu još jedan razlog: korona u Kini. Ta zemlja dosljedno provodi politiku “nula tolerancije” tako da se sad opet zatvaraju pogoni, uvodi se lockdown i sve se zaustavlja. To nije dobra vijest za svjetsko gospodarstvo i čitav lanac opskrbe, ali jest definitivno uzrok manje potražnje nafte na svjetskom tržištu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Je li onda tih 137 dolara za barel bio rekord koji ove godine više neće biti nadmašen? Tu su svi oprezni: kad bi ekonomisti to doista sigurno znali, baš svi bi onda bili i milijunaši.

Ali Robert Rethfeld iz Wellenreiter Investa za ARD misli: Kina je čak i u svom planu gospodarskog rasta za ovu godinu predvidjela “samo” 5,5% i kad se sve zbroji i oduzme, on nipošto ne bi uložio svoj zadnji cent u špekulaciju da će cijena nafte opet rasti. “Ovaj vrhunac od 137 bi s velikom vjerojatnošću mogao biti rekord ove godine.”

U povijesti su sve krize povezane s naftom – od rata Izraela i Egipta i zatvaranja Sueskog kanala pa do Kuvajta i rata protiv Iraka pokazale: cijena nafte u pravilu eksplodira već onda kad špekulanti očekuju najgore. Kad se to dogodi, onda se zna na čemu smo, a vremenom se pojavljuju i alternative. Ali kad ćemo to vidjeti i na našoj benzinskoj postaji – to je mnogo teže pitanje.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

SVIJET

Maloljetnicu porijeklom iz BiH oteli i seksualno zlostavljali dvojica muškaraca u Njemačkoj

Objavljeno

na datum

Administator

Kako prenosi njemački Bild, 15-godišnja tinejdžerica iz Bosne i Hercegovine je oteta u Gelsenkirchenu i seksualno zlostavljana od dvojice muškaraca.

Djevojčica je slučaj prijavila u srijedu navečer u Essenu te opisala šta se desilo.

Kako je navela, nakon škole oko 12 popodne je čekala autobus, te se pojavio bijeli kombi iz kojeg su izašla dvojica muškaraca i natjerala je da uđe u njega.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

U prijavi je navela da su je odvukli u nepoznatu kuću i ozbiljno seksualno zlostavljali, da bi je nakon nedjela ostavili u Essenu. Prema svjedočanstvu napadači su govorili njemački sa arapskim akcentom, piše Bild.

Prema njenom iskazu, djevojka je tokom oba putovanja primijetila da auto vozi brzo i nesigurno. Glasnogovornik policije je rekao: “Ovo su primijetili i drugi sudionici u prometu i zatrubili.” Registarska oznaka automobila otmičara mogla bi biti “CUX – HH” ili “CUX – HK”.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati

SVIJET

U iznenađujućem potezu Armenija priznala Državu Palestinu

Objavljeno

na datum

Administator

Armenija je u petak ujutro priznala Palestinu kao državu, objavila je ruska novinska agencija TASS pozivajući se na armensko ministarstvo vanjskih poslova.

“Katastrofalna humanitarna situacija u Gazi i tekući vojni sukob jedno je od primarnih pitanja na međunarodnom političkom dnevnom redu koje zahtijeva rješenje. Republika Armenija kategorički odbacuje ciljanje civilnih infrastruktura, nasilje nad civilnim stanovništvom te uzimanje talaca i zarobljavanje civila tokom oružanog sukoba te se pridružuje zahtjevima međunarodne zajednice za njihovo oslobađanje bez preduvjeta”, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.

Dalje navode da se Armenija pridružila rezolucijama koje pozivaju na prekid vatre u Gazi i da se zalažu za sveobuhvatno rješenje palestinskog pitanja na principu dvije države kao jedinim načinom ispunjavanja legitimnih težnji oba naroda.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Na temelju navedenog i potvrđujući svoju privrženost međunarodnom pravu i načelima jednakosti, suvereniteta i mirnog suživota naroda, Republika Armenija priznaje državu Palestinu”, saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova.

Iako je stav Armenije bio da podržava palestinsku državu, u proteklim mjesecima nije bilo najava da bi mogla povuče potez priznanja državnosti, posebno u vidu pokušaja da ojača sigurnosnu saradnju sa državama kao što je Francuska, a koje još nisu priznale Palestinu. Sa druge strane, u osjetljivoj regiji jedna od rijetkih država sa kojima Armenija može ostvariti blisku saradnju je Iran, koji podržava Palestinu, ali za Armeniju može biti prepreka u ostvarivanju jačih veza sa zapadom.

Armenija se posljednjih godina sve više povezuje s Iranom zbog rastućih napetosti s Azerbajdžanom. Armenija je i država posmatrač Arapske lige. Palestina je priznata kao država članica u ovoj organizaciji. Sa druge strane Azerbejdžan održava jako bliske veze sa Izraelom.

Ranije su u znak podrške Palestinu priznale Španija, Irska i Slovenija koje su članice Evropske unije, a došlo je i do priznanja od više drugih država u svijetu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati

SVIJET

Nijemci za Ukrajinu pripremaju novi “Frankestein” tenk, služit će za obaranje dronova

Objavljeno

na datum

Administator

Ukrajina bi trebala dobiti novi tenk protivzračne odbrane “Frankenstein”, dizajniran za obaranje ruskih bespilotnih letjelica i projektila spajanjem dokazanih sposobnosti šasije tenka iz doba Hladnog rata s naprednim protivzračnim sistemom.

Njemačka odbrambena kompanija Rheinmetall objavila je ove sedmice novi dizajn. Kompanija planira montirati kupolu Skyranger, opremljenu snažnim automatskim topom od 35 mm, na šasiju Leoparda 1.

“Mnogi Leopard 1 tenkovi su još dostupni”, rekao je Bjorn Bernhard, voditelj kopnenih sistema u Rheinmetallu, sugerišući da bi moglo biti više tenkova “Frankenstein” u izradi.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Iako Njemačka više ne koristi Leopard 1 iz doba Hladnog rata, značajan broj ostaje u skladištu. Ukrajinska vojska već je primila gotovo 100 Leoparda i nastavlja tražiti dodatnu potporu za odbranu od Rusije i njenih napada bespilotnim letjelicama koji su posljednjih mjeseci gađali kritičnu infrastrukturu.

Razvijen 1960-ih, Leopard 1 brzo je postao standard za mnoge evropske vojske tokom Hladnog rata, služeći kao glavni borbeni tenk u više od desetak zemalja diljem svijeta. Dajući prioritet mobilnosti i vatrenoj moći, njegov snažni motor tjera tenk od 42 tone do brzina većih od 64 km na sat, držeći korak s trupama koje napreduju.

Dobro ispitana šasija može se pohvaliti značajnim off-road sposobnostima, što je čini idealnom za teške terene istočne Ukrajine. Nizak profil Leoparda također nudi određenu zaštitu od neprijateljske vatre.

Dok Leopard daje temelj, pravi mišić dolazi iz Skyranger sistema. Ova napredna kupola ima sofisticirani radar s potpunim pregledom od 360 stepeni, što ukrajinskim snagama omogućuje precizno otkrivanje i praćenje nadolazećih prijetnji.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Skyranger je također snažan. Njegov automatski top od 35 mm može učinkovito uništiti nadolazeće dronove prije nego što nanesu štetu. Sistem se također može opremiti lanserima za protivzračne projektile, pružajući dodatni sloj odbrane od sofisticiranijih prijetnji iz zraka.

Prema Rheinmetallu, ova kombinacija omogućuje Ukrajini da brzo postavi vrlo učinkovit sistemprotiv ruskih rojeva dronova koji oštećuju njihovu infrastrukturu. Najava se poklapa s otvaranjem nove Rheinmetall radionice u zapadnoj Ukrajini.

“U Ukrajini planiramo dugoročno. Ne samo da isporučujemo opremu i onda se povlačimo – mi pokazujemo da ćemo biti tamo trajno i podržavati Ukrajinu”, rekao je Bernhard za Bild.

Rheinmetallov novi pogon ima za cilj popraviti oštećene tenkove njemačke proizvodnje na prvim linijama, značajno smanjujući vrijeme zastoja i brže ih vraćajući u akciju.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Odbrambena kompanija poznata po svom inovativnom oružju također je uspješno modificirala vozila protivzračne odbrane iz sovjetske ere za ispaljivanje zapadnih projektila, stvarajući “FrankenSAM” koji se pokazao učinkovitim protiv napada dronovima.

Kao dio šire strategije Kijeva, Ukrajina nastavlja tražiti dodatnu potporu za suzbijanje napada ruskih bespilotnih letjelica na kritičnu infrastrukturu. Prošle je sedmice ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osigurao 10-godišnji sigurnosni sporazum sa SAD-om koji obećava dugoročnu vojnu pomoć Kijevu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu