Connect with us

SVIJET

Kako sad cijena nafte pada?

Objavljeno

na datum

Nafta

Mir između Ukrajine i Rusije još se čini daleko, ali svjetska cijena nafte već danima polagano – ali uporno – pada. Šta se događa? Je li 137 dolara za barel bio vrhunac?

Dok se svi natječu u jadikovkama zbog sve veće cijene goriva, još od prošlog četvrtka na burzi cijena nafte malčice krivuda, ali jasno pokazuje kamo ide: prema dole, piše Deutsche Welle.

Barel najkvalitetnije nafte Brent je sa 137 dolara 7. marta – što je bila rekordna cijena u posljednjih 14 godina – pala “ispod stotice”, na 97,50 dolara. Slično je sa američkom sortom WTI, a makar još malo skakuću, tu se ne vidi neki trend bitnog rasta.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Zvuči upravo nevjerojatno da je cijena nafte trenutno već pala na razinu na kojoj je bila prije napada Rusije na Ukrajinu, makar nema baš mnogo optimizma da bi ovaj rat konačno mogao prestati, a još manje da bi bile ukinute sankcije protiv Rusije – što je i kupnju nafte iz te zemlje pretvorilo u rizičan pothvat. Šta se onda zapravo događa?

Više razloga, ali jedan je najvažniji

Razloga ima zapravo više, a kako za postaju ARD objašnjava Carsten Fritsch, stručnjak za sirovine kod Commerzbank, jedan od najvažnijih se može sažeti u jednoj riječi: Iran.

U vijestima iz Ukrajine je mnogima možda promaklo da se i iz Washingtona i iz Moskve čulo kako njihov spor ne smije imati učinka na suradnju Rusije i Irana na njegovom atomskom programu, a time i na novi međunarodni sporazum o atomskim težnjama Teherana. Prevedeno na jezik burzovnih špekulanata, time se otvara put za ukidanje američkih sankcija protiv Irana i povratak te zemlje na svjetsko tržište nafte, objašnjava bankovni stručnjak.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Jer treba razumjeti i kako se stvara cijena: ne realnom kupnjom, nego su dobar dio potražnje i špekulacije gdje se računa da će cijena nafte rasti. A na pomisao na Iran i na njegovu upravo paničnu želju prodavati svoju naftu kako bi oživjela svoje devastirano gospodarstvo, tu i špekulanti brzo shvate da bi tu lako mogli opeći prste.

Drugi je razlog priroda cijene sirovina kao što je nafta: nje zapravo ima, ali je pitanje po kojem trošku ona može biti eksploatirana. To doduše može nešto potrajati, ali kod cijene od preko 100 dolara se itekako opet isplati metoda frackinga. To se osobito odnosi na nalazišta u SAD: mnoga su prekinula eksploataciju u doba korone, ali što je cijena veća, to ih opet više počinje s radom.

Korona u Kini je još jedan razlog

I onda je tu još jedan razlog: korona u Kini. Ta zemlja dosljedno provodi politiku “nula tolerancije” tako da se sad opet zatvaraju pogoni, uvodi se lockdown i sve se zaustavlja. To nije dobra vijest za svjetsko gospodarstvo i čitav lanac opskrbe, ali jest definitivno uzrok manje potražnje nafte na svjetskom tržištu.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Je li onda tih 137 dolara za barel bio rekord koji ove godine više neće biti nadmašen? Tu su svi oprezni: kad bi ekonomisti to doista sigurno znali, baš svi bi onda bili i milijunaši.

Ali Robert Rethfeld iz Wellenreiter Investa za ARD misli: Kina je čak i u svom planu gospodarskog rasta za ovu godinu predvidjela “samo” 5,5% i kad se sve zbroji i oduzme, on nipošto ne bi uložio svoj zadnji cent u špekulaciju da će cijena nafte opet rasti. “Ovaj vrhunac od 137 bi s velikom vjerojatnošću mogao biti rekord ove godine.”

U povijesti su sve krize povezane s naftom – od rata Izraela i Egipta i zatvaranja Sueskog kanala pa do Kuvajta i rata protiv Iraka pokazale: cijena nafte u pravilu eksplodira već onda kad špekulanti očekuju najgore. Kad se to dogodi, onda se zna na čemu smo, a vremenom se pojavljuju i alternative. Ali kad ćemo to vidjeti i na našoj benzinskoj postaji – to je mnogo teže pitanje.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa
Nastavi čitati
Marketing
Klikni za komentar

Ostavi odgovor

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

This site is protected by reCAPTCHA and the Google Privacy Policy and Terms of Service apply.

SVIJET

Švedski premijer zbog nasilja bandi pozvao u pomoć i vojsku

Objavljeno

na datum

Administator

Švedski premijer Ulf Kristersson pozvao je šefa oružanih snaga i policijskog komesara u pokušaju da zaustavi nasilje bandi. Samo u septembru u Švedskoj ubijeno je 11 osoba.

Dvije su osobe ubijene u odvojenim pucnjavama u Stockholmu u srijedu, a jedna žena ubijena je kada je bomba uništila kuću.

“Ovo je teško vrijeme za Švedsku. Jedna 25-godišnja žena otišla je sinoć u svoj krevet, ali se nije probudila”, rekao je premijer Ulf Kristersson tokom rijetkog televizijskog obraćanja naciji.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

On je zatim najavio: “”Lovit ćemo bande i porazit ćemo bande”.

Kristersson je formirao manjinsku vladu desnog centra nakon prošlogodišnjih izbora uz podršku populističkih i antiimigrantskih švedskih demokrata, okončavši osmogodišnju vladavinu Švedske pod vodstvom socijaldemokrata.

Njegova je koalicija pobijedila na izborima djelomično zahvaljujući obećanju da će zaustaviti rastuće nasilje bandi, a pokrenula je i niz inicijativa, poput većih ovlasti policije i strožeg kažnjavanja za zločine s oružjem.

Mjere tek trebaju stupiti na snagu, no Kristersson je za probleme okrivio bivše vlade.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

“Neodgovorna imigracijska politika i neuspješna integracija su ono što nas je dovelo ovdje”, rekao je Kristersson.

Švedska je desetljećima imala liberalnu useljeničku politiku i primila je više imigranata po glavi stanovnika nego bilo koja druga evropska nacija tokom migracijske krize 2015. godine. Bivša vlada predvođena socijaldemokratima promijenila je tu politiku, ali ju je pooštrila Kristerssonova vlada. Oko 20 posto od 10,5 miliona stanovnika Švedske rođeno je u inozemstvu.

Ranije u četvrtak, opozicioni Socijaldemokrati, najveća stranka u parlamentu, pozvali su vladu da promijeni zakon, dopuštajući vojsci da pomogne zaustaviti nasilje bandi.

“Ovo nije Švedska, takva Švedska ne bi trebala biti”, rekla je čelnica socijaldemokrata Magdalena Andersson.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Policija procjenjuje da je oko 30.000 ljudi u Švedskoj direktno uključeno ili ima veze s kriminalnim grupama. Nasilje se također proširilo iz velikih urbanih područja u manje gradove u kojima je nasilje bilo rijetka pojava.

Nastavi čitati

SVIJET

Zbog krijumčarenja migranata Njemačka pojačava granične kontrole s Poljskom i Češkom

Objavljeno

na datum

Administator

Njemačka je najavila da će pojačati policijske patrole duž krijumčarskih ruta na granici s Poljskom i Češkom u nastojanju da spriječi ulazak većeg broja migranata u zemlju.

Nove mjere će početi odmah, rekla je ministrica unutrašnjih poslova Nancy Faeser.

Najava je uslijedila dan nakon što je u policijskim racijama otkriveno više od 100 sirijskih državljana u stanovima pretresenim u vezi sa krijumčarenjem.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Faeser nije ponudila nikakve detalje o tome koliko će još službenika granične policije biti raspoređeno, ali je naglasila da neće biti instalirane fiksne granične kontrole kao što je to Njemačka učinila duž svoje granice s Austrijom od 2015. godine.

Da bi uvela takve kontrole, Njemačka bi morala obavijestiti Evropsku komisiju.

Najavljeno je da će se nove kontrole odvijati u saradnji sa Poljskom i Češkom.

Više od 220.000 ljudi zatražilo je azil u Njemačkoj u periodu od januara do augusta ove godine.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Nastavi čitati

SVIJET

U zatvoru se ubio trostruki ubica Alen Rizvanović, manijak koji je autom gazio pješake po Grazu

Objavljeno

na datum

Administator

Austrijsko ministarstvo pravosuđa je potvrdilo kako je trostruki ubica Alen Rizvanović izvršio samoubistvo u zatvoru, ali nije željelo davati dodatne informacije. Kronen Zeitung piše kako je beživotno tijelo 33-godišnjeg Rizvanovića pronađeno u subotu ujutro u samici u zatvoru Stein.

Rizvanović je 20. juna 2015. u Grazu u pješačkoj zoni automobilom usmrtio tri, a povrijedio 36 osoba. Postoje i snimke na kojima se vidi kako su pješaci očajnički pokušavali izbjeći nalet automobila. Nakon krvavog pohoda Rizvanović je izašao iz vozila te počeo napadati ljude i prijetiti im nožem, a policija ga je nedugo nakon toga uhapsila.

Kako navodi Index, policija je ubrzo nakon napada isključila terorizam kao moguć motiv napada i pripisala ga psihičkoj bolesti. Unatoč tome, utvrdilo se da ne postoji razlog za njegovo smještanje u specijaliziranu ustanovu, nego je poslan u zatvor. Rizvanović, koji je bio profesionalni vozač, i ranije je bio sklon nasilju te je nedugo prije krvavog pohoda izbačen iz porodičnog doma uz zabranu pristupa porodici.

Sadržaj se nastavlja ispod oglasa

Sudilo mu se za trostruko ubistvo i pokušaj ubistva čak 108 osoba koje su mu se toga kobnog dana našle na meti. Tri mjeseca nakon napada osuđen je na doživotni zatvor. Inače, Rizvanović se s roditeljima u Austriju preselio ratne 1993. godine, u dobi od četiri godine.

Nastavi čitati
Marketing
Marketing

U fokusu